Mirkova je priča počela kao tisuće drugih. Nakon desetak godina braka i dvoje djece, zaljubio se u drugu, igrao je neko vrijeme simultano, no njegova je nova draga inzistirala i na kraju je brak puknuo, Mirko se preselio k njoj. No, djecu je i dalje viđao, pa onda i svoju još uvijek zakonitu ženu. Je li ona učinila sve da se Mirko vrati ili je njemu nova veza dojadila? Nije ni važno, no vratio se bračnoj družici. Ipak, nisu mogli nastaviti gdje su stali kao da se ništa nije dogodilo i svađe su ponovno učestale. Sve dok mu supruga nije u žaru borbe dobacila: "A što ti misliš, da si glavni s tvojom ljubavnicom, pa zar misliš da su djeca tvoja?" DNK analiza pokazala je da djeca zaista nisu njegova, da svako od njih ima drugog oca! Priča je mogla biti uzbudljiva odraslim akterima, kao dvostruka simultanka, no ne i sudu koji će morati razmrsiti tko tu koga mora uzdržavati, tko će koga naslijediti. Da i ne spominjemo djecu kojoj se izmiče tlo ispod nogu.
Predsjednik Općinskog suda u Sesvetama Tomislav Aralica kaže kako, prema njegovu sudačkom iskustvu, slučajeva pravog dvostrukog života koji traje godinama nema puno. Dvostruki život bude tek tranzicijska faza iz jedne veze u drugu, kaže Aralica, no izvanbračne zajednice, iako izjednačene s brakom pred zakonom, ipak stvore gomilu posla sudovima.
Nedavno je tako umro Zagrepčanin iza kojega su ostala djeca iz razvedenoga braka te izvanbračna družica koja tvrdi da je preminuli usmenom oporukom većinu imovine ostavio njoj. Kreću zato sada dva sudska spora. Djeca, naravno, pobijaju valjanost usmene oporuke u jednom sporu. U drugom sporu dokazuje se postojanje i trajanje izvanbračne veze. Jer, Obiteljski zakon kaže samo kako je izvanbračna zajednica "životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine". Zapravo, zakon i ne može biti detaljniji, no sudu to ostavlja puno posla. Sudac Aralica zato kaže kako je najbolje svaku dugotrajnu vezu registrirati, a imovinske odnose urediti. Usmena oporuka, sumnjiva u startu, u pravilu pada na sudu, pa je stvari puno bolje urediti pisanim oporukama, ugovorima.
Zanimljiva su zaista dva paralelna trenda u društvu. S jedne strane, homoseksualci žele pravo na registraciju veze kako bi uredili imovinske i druge odnose, dok heteroseksualci vrlo često drugu ili kasnu vezu ne žele ozakoniti. Prema dugogodišnjem iskustvu odvjetnice Dafinke Večerine, nemali je broj ljudi koji ostaju u braku iako zasnuju trajnu zajednicu s drugom osobom.
Ljudski je život, kako je to pisao Remarque, predug za jednu ljubav. Najčišće je kad se jedna veza razvrgne i uđe u novu, no zbog interesa, djece, komocije, pa i ljubavi u prvoj vezi, nerijetko brak i druga veza teku paralelno. To može biti tajno ili uz prešutno znanje kaže Večerina, dodajući kako još, na žalost, neki ljudi vode brigu o tome što će reći selo. Upozorava i na posve novi trend, obrnut od dosad poznatoga: sve više muškaraca želi dokazati da su očevi, dok ih majke uopće ne žele u svom životu i životu svoga djeteta. Pomalo bizaran slučaj razbistrila je nedavno DNK analiza. Naime, ljubavnik je htio dokazati da je otac drugom djetetu svoje udane ljubavnice. Razočarali su ga rezultati prema kojima je otac ipak zakoniti muž, ali iznenađen je bio i muž... Dakle, i žene daju svoj obol pričama o dvostrukom životu, iako je i dalje najčešća klasična priča s mužem koji uz ženu njeguje godinama i drugu vezu, u kojoj ima i djecu.
Polubraća i polusestre često se prvi put vide na sprovodu i često tek tada imaju priliku uspostaviti neku vezu. Sve može biti dobro ako postoji oporuka, no ako je nema, a ne uspije ni dogovor, sudovi mogu imati pune ruke posla. Ipak, pred zakonom sva su djeca potpuno izjednačena u pravima, bračna i izvanbračna, pod uvjetom da su izvanbračna djeca priznata ili je dokazano očinstvo.
Prava djece
Sva prava bračne i izvanbračne djece izjednačena su i po Obiteljskom zakonu i po Zakonu o nasljeđivanju. Djeca imaju jednako pravo na nasljedstvo iza preminuloga roditelja bilo da su rođena u braku ili izvan njega, a imaju i jednako pravo na uzdržavanje i brigu oboje roditelja. Kad je riječ o djeci, problema ima oko dokazivanja očinstva. Ovih dana je tako jedan otac osuđen na osam mjeseci zatvora, bezuvjetno, jer potpuno odbija plaćati alimentaciju za dijete iz njegove predbračne veze, iako je sud utvrdio da je on sa 99,9 posto otac. No, na sudu je izjavio da mu onih 0,1 posto daje pravo da ne plaća uzdržavanje.
Prava partnera
Nedavno doneseni novi Zakon o nasljeđivanju potpuno je izjednačio prava izvanbračnih i bračnih partnera i u nasljeđivanju. To znači da registracija veze više nije nužna kako bi nevjenčani suprug ili supruga imali zakonsko pravo na udio u nasljedstvu. No, ako nekome to nije pravo, izvanbračnu zajednicu valja dokazivati u sudskom postupku. Prema Obiteljskom zakonu, takva veza mora trajati tri godine da bi imala status izvanbračne zajednice. Priznaje se i kraći 'staž’ ako je u vezi rođeno dijete. Drukčije je ako je riječ o imovinskim odnosima nakon smrti osobe koja je imala paralelno bračnu i trajnu izvanbračnu vezu. U tom slučaju izvanbračna zajednica ne može biti priznata, jer bi to u biti bila – bigamija.
