Svi koji će od 2019. odlaziti u mirovinu naći će pred dilemom zadržati mirovinu iz drugog stupa ili prenijeti svoju mirovinsku štednju u proračun. Vlada je u novom paketu mirovinskih zakona najavila da će dodatak na mirovine osigurati i za osiguranike drugog stupa, a nudi im se i mogućnost jednokratne isplate u gotovini u iznosu od 15 posto štednje. Međutim, neće svi moći do gotovine jer ljudi koji su radili za manje plaće nemaju dovoljno ušteđevine da bi zadovoljili uvjet koji se u toj opciji postavlja u zakonima.
Na okruglom stolu o mirovinskoj reformi u organizaciji UMFO-a Željko Potočnjak, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, i Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb, upozorili su da se stvara podjela među umirovljenicima. Proizlazi da će se bogatiji zadržavati u drugom stupu, dok će siromašniji mirovinu primati od države.
Nestić procjenjuje da će se u idućih deset godina 60 posto novih umirovljenika vratiti u prvi stup jer će im i dalje mirovina iz prvog stupa biti povoljnija. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić misli da će to stvoriti prostor za politički pritisak na odluke o mirovinama iz prvog stupa. Procjene govore da će samo 30 posto osiguranika drugog stupa imati pravo na jednokratnu isplatu dijela štednje.
Dogodit će se slično kao i s porezom na dohodak kad su svi očekivali rast plaća kao posljedicu povećanja osobnog odbitka bez obzira na to što većina ne plaća porez. Ako već država nudi jednokratnu isplatu, moglo se čuti, onda bi je trebalo ponuditi svima ili nikome. Ipak, takva opcija otvorila bi pitanje smanjenja i onih najnižih mirovina zbog jednokratne potrošnje.
Važno je napomenuti da će isplaćeni novac biti i oporezovan. Predstavnik mirovinaca Damir Grbavac zadovoljan je jer se u odnosu na prvi prijedlog dodatak dodjeljuje svima, a drži i da fondovi neće imati problema s isplatom dijela štednje. Veći naglasak stavlja na ulogu koju drugi stup može imati na tržištu. I uz postojeće limite mirovinski fondovi mogu investirati u gospodarstvo više od 15 milijardi kuna.
Najlakše bi taj novac bilo plasirati kroz velike privatizacije, ali mirovinci bi ulagali i u startup kompanije, ali i komercijalne nekretnine. Grbavac ističe da bi ulazak u HAC, HEP i slične projekte smanjio javni dug za više od pet posto i rashode za kamate za gotovo 900 milijuna kuna godišnje.
Ajmo mi svi raditi od 18-67 godine života i uživati 2-3 godine u mirovini. A neka partizani (njih još 50.000) uživaju u mirovini već 70 godina. Neka i njihove žene i djeca i unuci uživaju u mirovini koju su oni “zaradili “ poštenim ubijanjem Hrvata u Hrvatskoj. Užas.