U Hrvatsku je stigla milijunta doza cjepiva, a platforma "Cijepise" pokazala se nepouzdanom. Kako će se i kada riješiti taj problem te je li teret prebačen na liječnike obiteljske medicine tema je večerašnje emisije "Otvoreno".
Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, kaže da platforma Cijepise.zdravlje.hr ima funkciju da se na nju mogu prijavljivati građani i iskazivati svoj interes za cijepljenje. Sljedeća faza je pozivanje građana na cijepljenje upravo s te platforme.
- Još uvijek smo u fazi kada se cijepe osobe starije životne dobe i osobe s kroničnim bolestima. Te osobe moraju imati prednost u cijepljenju. Traje i faza u kojoj se cijepe i osobe mlađe od 65 godina u kolektivima koji su prepoznati da imaju povećani rizik u odnosu na druge kolektive. To je osnovni mehanizam cijepljenja koji imamo u ovome trenutku uz cijepljenje starijih i bolesnih osoba, kazala je Pavić Šimetin.
Istaknula je da će u svibnju stići milijun doza cjepiva, odnosno onoliko koliko je stiglo u protekla četiri mjeseca. U lipnju također dolazi milijun doza, dodaje.
Na pitanje postoji li stanovita arhiva gdje postoje podaci koji su se građani cijepili, kojim cjepivom i kada, Pavić Šimetin kazala je da je to druga baza, e-cijepi, gdje se upisuju svi koji su cijepljeni.
- U nju se cjepitelj može upisati direktnim pristupom u bazu, a na nju liječnici obiteljske medicine pristupaju preko svojih aplikacija koje imaju u svojim ambulantama, istaknula je.
Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, izjavila je da je trenutačna situacija iznimno zanimljiva, intenzivna i teška.
- Naše ordinacije su se, u ovom razdoblju dok nije platforma profunkcionirala i pozivni centri, pretvorile u pozivne centre. Telefoni nam neprestano zvone. Uglavnom su to pozivi u vezi s cijepljenjem. Veliki dio našeg radnog vremena otpada na pozive, savjetovanja, na pokušaje naručivanja pacijenata na zagrebački Velesajam preko sustava e-naruči, kazala je.
Istaknula je da liječnike obiteljske medicine prvenstveno zanima da platforma bude u funkciji i to na način da se pacijent javi ili e-mailom ili nazove pozivni centar, ako se sam ne zna prijaviti te se tako prijavi na cijepljenje i čeka poziv.
- Potom od administratora pozivnog centra dobiva poziv i obavijest gdje i kada će se cijepiti. Može npr. pacijent to i odbiti. Očekujemo da logistika i organizacija bude daleko od naših ordinacija. Mi smo se maksimalno angažirali, a kao cjepitelji ćemo se i dalje angažirati i raditi, izjavila je Ban Toskić.
Epidemiolog Bruno Baršić iz KB Dubrava kazao je da je sada vrhunac opterećenja bolničkog sustava.
- Imamo osjećaj da popušta broj novootkrivenih. Sljedećih nekoliko dana imat ćemo ovakvo opterećenje. Onda će potom padati broj prijema novonastalih bolesnika. Sada je situacija izuzetno teška. U KB Dubravi je oko 430 bolesnika, dodao je.
Urednik i voditelj podsjetio ga je da je danas na hodniku bolnice vidio potresnu scenu, kolonu ljudi koji su danas preminuli.
- Odvoženi su iz mrtvačnice. To je bilo potresno. Ja sam isto samo čovjek. Bio sam jako deprimiran kada sam vidio koliki je to broj mrtvih ljudi. To je strašno, ali nažalost to je takva bolest, kazao je.
Potom je istaknuo da sada u bolnicu uglavnom dolaze ljudi od 50 do 70 godina starosti.
- U prvoj fazi kada su nam dolazili stariji pacijenti, oni su dolazili drugi ili treći dan bolesti. Mlađi ljudi čekaju doma i dolaze 10. ili 11. dan, kada se iscrpe. Dolaze na velike količine kisika - 6, 8 ili 12 litara. Vrlo brzo se urušavaju. Trenutačno je 51 bolesnik kojemu prijeti mehanička ventilacija. Od njih će 60-70 posto završiti na respiratoru. Oni u roku od tri dana dolaze na respirator. Na respiratoru je smrtnost 70%, dodao je. Naglasio je da ipak sve to ovisi o dobi pacijenta.
- U prvom valu imali smo starije ljude na respiratoru i tu je smrtnost bila puno veća. Smrtnost kod ljudi ispod 70 godina starosti je manja, a što je čovjek mlađi još je manja, izjavio je.
Trećina ljudi koji su preboljeli Covid imaju post covid sindrom, kazao je te da ih 30% ima smetnje neurološkog sustava, a potom i psihičke smetnje, promjene na plućima. Oko 2000 ljudi je u postcovid skrbi.
Smatra da nije neuobičajeno ako se netko cijepi, pa potom dobije koronavirus.
- Cijepljeno je 800.000 ljudi. Ako je 4-6 posto neuspješnih cijepljenja, onda ispada veliki broj ljudi kod kojih je to bilo neučinkovito. U KB Dubravi imamo 102 bolesnika koji su cijepljeni. Većina njih je dobila samo prvu dozu, dakle nije se još stigao razviti imunitet, a 13 bolesnika je primilo dvije doze cjepiva, pa su oboljeli, dodao je.
Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, izjavila je da je teret drugog kruga cijepljenja prešao preko liječnika obiteljske medicine.
- Slijedi nam treći krug cijepljenja, odnosno svi stariji od 18 godina. Planiramo cijepiti još oko milijun ljudi. Razgovarali smo s ministarstvom kako učinkovitim napraviti taj treći krug. Razgovori su uvijek konstruktivni. Ministar je otvorio pitanje platformi. Rekao je da se radi na njima. Dobili smo ono što smo tražili, a što ustvari traže svi liječnici obiteljske medicine, a to je da digitalna platforma na nacionalnoj razini postane učinkovita. Želimo da se svi pacijenti na nju mog prijaviti u ovoj trećoj fazi, kazala je.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji u veljači kada je krenuo drugi krug cijepljenja, nije odmah bila organizirana Spaladium Arena kao veliki punkt za cijepljenje, kazala je Krolo. Stoga su, dodaje ona, 15-ak dana liječnici procjepljivali ljude u svojim ordinacijama. Taj punkt, Spaladium Arena, profunkcionirao je početkom ožujka.
- Jedan od zahtjeva, osim da nam proradi digitalna državna platforma je i da se u svim županijama u trećoj fazi cijepljenja na punktovima angažiraju i svi liječnici, a ne samo oni iz obiteljske medicine. Dobili smo informaciju od ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Vukelića da će također u cijepljenju biti angažirani i kontrolori Zavoda, koji su također liječnici, dodaje Krolo.
Trećina ljudi koji su preboljeli Covid imaju post covid sindrom i trećina hrvatskih ljudi koji nisu preboljeli da imaju Hrvatsku i mizeriju nemaju post domoljubni sindrom jer su već pobjegli za Irsku i Njemačku.