Vanja Gnjidić, koja je lani u listopadu uhićena s još nekoliko osoba po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) zbog sumnji u subvencijsku prevaru i pranje novca, našla se u novim problemima. Jer ranija istraga sada je proširena zbog još jedne subvencijske prevare, za koju se sumnjiči, a istraga je proširena i na još jednu tvrtku. Inicijalnom istragom bile su obuhvaćene četiri osobe i jedna tvrtka.
EPPO je lani u listopadu protiv Vanje Gnjidić i njezinih suosumnjičenika pokrenuo istragu zbog subvencijske prevare i pranja novca počinjenih od veljače 2015. do listopada 2023. Ona se sumnjičila da je kao vlasnica i direktorica tvrtke, s ostalo troje osumnjičenika dogovorila da će podnijeti zahtjev za dodjelom bespovratnih sredstava Europske unije za poljoprivredu u sklopu natječaja Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva vrijednog 2, 5 milijuna eura (19,3 milijuna kuna). Natječaj je bio sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u iznosu od 85 posto te sredstvima iz državnog proračuna u iznosu od 15 posto.
Prema navodima EPPO-a, Vanja Gnjidić sumnjiči se da je u ime svoje tvrtke podnijela prijavu u kojoj je neistinito navela da njezina tvrtka ispunjava obvezne uvjete prihvatljivosti. Konkretnije, radilo se o tome da je prilikom prijave na natječaj njezina tvrtka bila obavezna posjedovati, kako navodi EPPO, financijske sposobnosti za realizaciju poljoprivrednog projekta za koji su tražena nepovratna sredstva EU. To je traženo jer je bila riječ o potpori koja se isplaćuje kao refundacija samostalno uloženih sredstava. Osim toga tražio se i dokaz da nema sukoba interesa, odnosno da prijavitelj ne posluje s dobavljačima, a tražio se i dokaz da se onaj tko se javlja na natječaj kontinuirano bavi razvojem poljoprivredne proizvodnje najmanje pet godina. Drugima riječima Vanja Gnjidić trebala je dokazati da njezina tvrtka uzgaja bademe i smokve najmanje pet godina te da ima i neka vlastita sredstva. Ona je, kako se sumnja, sve to u prijavi navela, no ništa od tih uvjeta nije ispunjavala.
POVEZANI ČLANCI:
Da bi pokazala kako je njezina dokumentacija uredna, sumnja se da je Vanja Gnjidić uz pomoć ostalih osumnjičenika, svojoj prijavi priložila lažnu dokumentaciju, na temelju koje je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila njezinoj tvrtki ukupno 1,5 milijuna eura (11,3 milijuna kuna). Nadalje, sumnjiči je se da je potom povremeno podizala u gotovini dio tih subvencija s računa svoje tvrtke. Da bi prikrila nezakonite tijekove novca, usmjerila je dio tog novca, kaže EPPO, na druga povezana trgovačka društva te zatim osobno ili posredstvom suosumnjičenika podizala novac u gotovini.
I dok se EPPO bavio istragom te subvencijske prevare, otkrili su i još jednu u kojoj se, kako se sumnja, Vanja Gnjidić koristila drugom tvrtkom preko koje je podnijela lažnu prijavu kojom je tražila izravno plaćanje kroz Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS) za mjere ruralnog razvoja, financirane iz EPFRR-a. Da bi se mogla tražiti ta subvencija, osnovni kriterij je bio posjed poljoprivrednog zemljišta pa EPPO sumnjiči Vanju Gnjidić da je prije traženja spomenute subvencije stvorila privid da zadovoljava taj kriterij. Konkretnije, sumnjiči je se da je na prevaru stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu. Nakon toga, između svibnja 2019. i srpnja 2021., podnijela je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri zahtjeva za plaćanje, koji su sadržavali neistinite podatke. Agencija joj je na temelju prva dva zahtjeva isplatila 58.885 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti, zbog čega nije došlo do isplate 6839 eura. Inače o projektu i planiranoj sadnji smokvi i badema Vanja Gnjidić je u kolovozu 2017. govorila novinarima Dubrovačkog lista.
– Mogu potvrditi da smo krenuli u realizaciju projekta podizanja jednogodišnjih nasada badema i smokava na otocima Jakljan i Šipan. Ovaj projekt vrijedan je 18 milijuna kuna, a sufinanciran je iz fondova EU i hrvatskog proračuna u iznosu od 15,5 milijuna kuna. Koliko god zahtjevno bilo uzgajati smokve na pustom otoku, odlučili smo se za ekološki uzgoj koji će svojom raznolikošću maksimalno očuvati postojeću vegetaciju. Vjerujem da ćemo uspjeti jer smo strastveni oko ovog projekta – kazala je tada Vanja Gnjidić.
Zemlja na kojoj je ona planirala saditi te voćke bila je crkvena jer joj je Dubrovačka biskupija dala u zakup 300.000 četvornih metara, o čemu je 2015. sklopljen ugovor. Temom nasada smokvi se svojedobno bavio i portal Dubrovački insajder, koji je izvještavao je Vanja Gnjidić tražila zakup i državne zemlje, da su 2017. prijavili sadnju badema i smokava, povukli sredstva iz EU fondova, no da do 2022. na spomenutom zemljištu nisu zasadili bademe i smokve za koje su dobili spomenute potpore. Dubrovački insajder je navodio i da je na spomenutom zemljištu trebalo biti više tisuća stabala, no bilo je tek nekoliko mladih smokava.
GALERIJA Cijene na rovinjskoj tržnici
Gnjidić koja simbolika..