Predsjednik Srbije u 2021. očekuje „velike izmjene“ i drukčiji put Srbije prema Europskoj uniji. To je Aleksandar Vučić najavio jučer (1.2.) u Parizu, nakon razgovora s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom. Predsjednik Srbije uvjeren je u ubrzanje eurointegracija, što bi, kako kaže, trebalo biti rezultat početka primjene nove metodologije u procesu pristupanja.
„Poglavlja će se otvarati po klasterima i vjerujem da tako možemo otvoriti više poglavlja u jednoj godini nego u prethodne tri-četiri zajedno“, ocijenio je Vučić.
Nova metodologija proširenja EU usvojena je početkom 2020. godine, upravo na inzistiranje Francuske. Ona predviđa tematsku podjelu dosadašnjih više od 30 poglavlja na šest klastera koji objedinjuju teme – vladavine prava, tržišta, ekonomije, zelene agende i povezivanja, poljoprivrede i resursa i vanjskih odnosa.
Sjeverna Makedonija i Albanija svoje će pristupne pregovore početi po novoj shemi, a Srbija i Crna Gora pristale su, poslije godina pregovaranja po staroj metodi, prijeći na novu.
Kako će konkretno ti novi procesi izgledati, to se još ne zna, ni u Bruxellesu, a ni na Balkanu.
Europska komisija trenutačno radi na tzv. Planu primjene nove metodologije na Albaniju i Sjevernu Makedoniju, i posebno na Srbiju i Crnu Goru, što bi zatim trebale potvrditi i zemlje-članice EU. Očekuje se da se pregovarački okviri usvojeni s Beogradom i Podgoricom neće mijenjati, odnosno da će otvaranje (u slučaju Srbije) i zatvaranje klastera ovisiti prvenstveno od napretka u vladavini prava i usvojenih mjerila za otvaranje, odnosno prijelaznih i mjerila za zatvaranje.
Glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero za DW objašnjava da nova metodologija ima za cilj učiniti pristupne pregovore vjerodostojnijima, predvidljivijima, dinamičnijima i vođenima jačim političkim angažmanom. Dodaje da se predviđa otvaranje više poglavlja obuhvaćenih klasterom odjednom, pod uvjetom da država-kandidatkinja prethodno dostigne dovoljnu razinu u provedbi reformi.
„O detaljima nove metodologije još se raspravlja u Vijeću EU, u sklopu diskusije o pregovaračkim okvirima za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Posebna diskusija vodi se o primjeni metodologije na Srbiju i Crnu Goru, s obzirom na to da su one naprednije u svojim pristupnim pregovorima i da je cilj prilagoditi tu metodologiju u postojeće pregovaračke okvire. Mislim da je zato još rano govoriti konkretno o njenoj primjeni“, kaže Pisonero.
Crna Gora s otvorenim svim poglavljima ima praktično otvorenih svih šest klastera, a njen posao u 2021. godini bit će ispunjavanje prijelaznih mjerila. U Bruxellesu naglašavaju da je trenutačno osnovni posao Podgorice napredak u prijelaznim mjerilima na području vladavine prava, odnosno prvog klastera, i da bez tog napretka nema pomaka u drugim pitanjima.
S druge strane Srbija, koja je do sada otvorila 18 od 35 pregovaračkih poglavlja, ispunila je uvjete za otvaranje prvog klastera, a vlasti najavljuju otvaranje „novih klastera u lipnju i prosincu“.
U Bruxellesu inzistiraju na otvaranju trećeg klastera koji se odnosi na gospodarske reforme i četvrtog klastera koji obuhvaća promet, energetiku i očuvanje životne sredine i borbu protiv klimatskih promjena. Takvim redoslijedom Srbija bi praktično paralelno s EU radila na europskim prioritetima za iduće razdoblje, naglašavaju u Bruxellesu.
Portugal, zemlja koja trenutačno predsjedava Europskom unijom, najavljuje da za lipanj planira četiri međuvladine konferencije kojima bi se, po mogućnosti, započeli pristupni pregovori sa Skopljem i Tiranom, otvorio novi klaster sa Srbijom i ispunila određena prijelazna mjerila s Podgoricom. Međutim, unatoč novoj metodologiji, novom vokabularu i uobičajenom optimizmu Komisije, ostali su „stari problemi“. Za njihovo rješavanje potrebno je zalaganje zapadnog Balkana, ali i volja Europske unije.
U posljednjoj analizi Centra za europske političke studije iz Bruxellesa (CEPS) ocjenjuje se da je politika proširenja EU krajem prošle godine „udarila u zid“ i da je došlo do kompletne blokade – s jedne strane Bugarska je blokirala pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju, a samim tim i za Albaniju, jer se dvije zemlje i dalje „vode u paketu“, dok se Srbija i Crna Gora godinu dana nisu pomaknule u svojim pregovorima.
U CEPS-u napominju da je Podgorica uspjela zatvoriti samo tri poglavlja u istom razdoblju u kojem je Hrvatska zatvorila cjelokupne pregovore o pristupanju. Istodobno, Bosna i Hercegovina i Kosovo još su daleko i od ideje o pristupnim pregovorima s EU.
„Posvećenost europskoj perspektivi zapadnog Balkana, iako često spominjana u službenim dokumentima EU, ostaje mlaka. Većina zemalja članica neodlučna je da se angažira u tom smjeru, što oslikava stav javnog mnijenja u nekim članicama o daljem širenju EU“, navodi se u analizi bruxelleskog Centra za europske političke studije.
U Europskoj komisiji, predstavljajući novu metodologiju, uz najavu mogućeg „ubrzanja procesa pristupanja", najavili su i „više političkog angažmana“. To bi trebalo značiti manje birokracije, a više direktnog sudjelovanja zemalja članica u procesu.
U skladu s tim, obećanje francuskog predsjednika Macrona Vučiću o „podršci Francuske“ ulijeva dodatnu nadu da bi njemačko-francuski dvojac mogao biti dodatni pokretač, ne samo nove metodologije već i prijeko potrebne obnovljene politike proširenja Europske unije na zapadnom Balkanu.
VIDEO Pogledajte i ovo: Tko je bio Miroslav Tuđman
EUSSR organizacija je pred raspadom