U studiju Večernjeg lista gostovao je ministar Radovan Fuchs i to nakon što su u sindikatu učitelja odbili drugu ponudu Vlade. Boji li se novog štrajka koji bi se itekako odrazio na same učenike, pitali smo ga u razgovoru, kao i što misli o najavljenom subotnjem štrajku zaposlenih u dječjim vrtićima koji će se održati u Zagrebu.
Bili ste na pregovorima sa sindikatima jučer i kazali da niste stekli dojam da je sve negativno. Danas pak suprotna vijest - Veliko vijeće sindikata hrvatskih učitelja odbilo je novu ponudu Vlade? Bojite li se novog štrajka u školama?
Zbilja se nadam da do novih štrajkova neće doći i da će se postići sporazum sa sindikatima. Zašto sam rekao da nije sve negativno? Zato što su i sami sindikati tijekom pregovora rekli da je to pomak u pozitivnom smislu. Oni su sada zadnju ponudu odbili, ali je ostao prostor otvoren da se pregovori nastave sljedeći tjedan. Ponovno ponavljam, vjerujem da će se naći rješenje, jer nikako ne bi bilo dobro da se ode u štrajk, pogotovo nakon svih ovih godina koje smo prošli sa on-line nastavom, covidom sa svim tim negativnim utjecajima. Ovu generaciju učenika koji su u školama zadnjih par godina izlagati dodatno ovakvim stresovima nije dobro.
Članovi obrazovnih sindikata najbrojniji su, uostalom pokazali su da su spremni štrajkati. Mislite li da upravo iz te dvije činjenice oni mogli izvući korist kada se raspravlja o štrajku?
Znamo da postoji čitav niz zemalja, poput Njemačke, gdje učitelji ne mogu štrajkati, mogu jedino protestirati upravo iz pozicije zaštite djece. Dakle prekidanje nastave ne dolazi u obzir, ali svi ostali modaliteti izražavanja protesta su dozvoljeni. Kod nas to nije tako - kod nas je dozvoljena obustava rada i sigurno da svoje nezadovoljstvo nastavnici mogu plasirati u vrijeme kada je kritični period izvođenja nastave, poput razdoblja pred maturu i slično...
Koliko je Vlada spremna daleko ići u ovim pregovorima?
Vlada izražava dobru volju i pokazuje je cijelo vrijeme. U cijelom ovom periodu plaće u obrazovanju, ali i u drugim javnim službama su, a pogotovo u obrazovnom dijelu, kontinuirano rasle, pa prema tome Vlada nije pokazivala nikakvu tendenciju smanjivanja plaća što se, ako se sjetiti u drugim vladama dešavalo. SDP-ova vlada u doba sadašnjeg predsjednika Milanovića je smanjila plaće prosvjetnih radnika. Istovremeno treba težiti onome što je moguće i što je prihvatljivo. Proračun nije ne limitiran, treba se ponašati odgovorno. Došao je period da Vlada doista mora pokrenuti mehanizme u zaštiti standarda i života svojih građana i to je vlada i učinila. Mi nismo rekli ne, svatko bi želio da plaće budu veće, ja prvi to podržavam, ali u granicama normalnog i mogućeg i nadam se da ćemo naći zajednički jezik i da će se to na obostrano zadovoljstvo dogoditi.
Jučer velika vijest za gradove i općine koji su se prijavili na natječaj - gradit će se 123 potpuno novih vrtića u cijeloj zemlji, dograditi 98 njih..
To je put ka onom što smo se obvezali u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti gdje smo Komisiji predstavili ideju kompletne promjene u obrazovnom sustavu i to od predškole pa do visokoškolskih institucija. Taj koncept i ta ideja je dobila, neskromno se usuđujem reći, pohvale od EU Komisije, mi smo si bili zadali jedan nešto malo manje ambiciozan plan, ali su se onda otvorile neke druge mogućnosti da smo rekli da ćemo do 2030. godine se izjednačiti kompletno sa onim što je EU Komisija zacrtala za sve zemlje. Prvo smo krenuli od toga da bi do 2027. godine predškola bila obvezna za svu djecu. Obveza predškole i sada postoji ali na papiru. Radi se o tome da nitko nije razmišljao da ako je nešto i obvezno onda se i prostorni uvjeti održavanja takvog nečeg obveznog moraju osigurati. I to je jedan od razloga zašto centralna država ulazi s ovakvim programom gdje je osigurala novac, jer znamo da je predškolski odgoj, odnosno da su dječji vrtići u ingerenciji lokalne samouprave. Ako kažemo da je nešto obvezno onda to obavezno mora osigurati prostor za djecu da mogu ići u takve institucije, drugo morate osigurate kurikul koji je primjeren predškolskom odgoju - mi predviđamo minimalno 700 sati predškole i u ovoj fazi sada i s ovim natječajem osigurat će se mjesta za više od 17.000 djece. Sljedeći natječaj iz istog bazena novaca, objavit ćemo do kraja godine i to će dodatno doprinijeti da dođemo do ukupno 22500 novih mjesta do 2027. godine. Na to sve skupa se nadovezao i novo projektno razdoblje gdje nam je sama Komisija sugerirala da i tu možete financirati dodatne kapacitete....Tako će do 2030. godine doći do obuhvata djece u vrtićima do gotovo sto posto. To svakako može doprinijeti i natalitetu u smislu da će se ljudi lakše odlučivati da imaju više djece i to je nešto što svi iz svih resora moramo gurati prema tome cilju.
Budući će biti osigurani uvjeti za obveznu predškolu, ona sad i zakonski obvezuje roditelje. Sva će djeca morati ići hoće li onda država preuzeti financiranje za sve, budući da možda neki roditelji neće moći to platiti
Vidjet ćemo, jer sve skupa ovisi kakve su fiskalne mogućnosti države. Predškola i dječji vrtići su u ingerenciji lokalne samouprave. Ono što smo mi htjeli kad samo rekli da će svi morati ići u predškolu jest izmijenili dio zakona i omogućiti fiskalno poravnanje općina koje nemaju same svoje financijski kapacitet da mogu graditi i održavati vrtić u smislu pokrivanja plaća odgajateljica.
Najava izgradnje novih vrtića dolazi neposredno prije najave štrajka djelatnika dječjih vrtića koji će se održati u subotu. Kako gledate na taj štrajk?
Ne znam zašto u subotu kane štrajkati centralno, a ne eventualno razgovarati s onima tko su im osnivači. Mi smo kao ministarstvo odradili zakonski ono što možemo napraviti i dapače išli smo prema tome da im pomognemo u zaštiti njihovih zahtjeva. To znači da smo u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju istakli da plaće odgojiteljica u dječjim vrtićima moraju biti u razini i u skladu sa plaćama učitelja u školama. Ako netko krši zakon od njihovih poslodavaca oni itekako mogu, postoje kanali gdje zaposlenici vrtića mogu uputiti takve pritužbe i tražiti zaštitu svojih prava. Ista stvar je i s brojem djece - u državnom pedagoškom standardu definirano je koliko djece može biti u pojedinoj vrtićkoj skupini a ako oni imaju saznanja da imaju više djece ili imaju saznanja o odstupanju propisanih standarda ponovno mogu tužiti u tom slučaju prosvjetnoj inspekciji koja će bez ikakvih problema izaći na teren i nakon toga reagirati prema onom tko je osnivač ili vlasnik vrtića. To su gradovi, općine i oni odgovaraju za poštovanje propisa i zbog toga stalno govorim da ministarstvo nije prava adresa. mi smo pokrili onaj dio koji je u našoj ingerenciji i voljni smo postupati po njihovim pritužbama i prijavama, mi ćemo bez problema reagirati.