Praćenje gospodarstva uvijek je bio važan segment kojim se bavi Večernji list i s vremenom postaje sve važnije, pogotovo kada je došlo do sljubljivanja redakcije Poslovnog dnevnika kao jedinog dnevnog lista u Hrvatskoj koji se bavi ekonomijom i redakcije Večernjeg lista. Jedan od zajedničkih projekata tih dviju novinskih redakcija jest i izbor Gospodarstvenik i gospodarski događaj godine, a koji je postao izrazito relevantan za gospodarski život Hrvatske jer izdvaja one koji daju najveći doprinos uspjehu i koji mijenjaju poslovnu klimu te zrcali uvjete u kojima se posluje. Ta se dodjela provela već osam puta i upravo kreće deveti krug izbora koji je našao mjesto u kalendarima svih vodećih ljudi na gospodarskoj sceni, a samo najbolji među njima, koje prepoznaju i odaberu stručni žiri i naši čitatelji, ponesu i titule najuspješnijih.
Prvi je tu nagradu osvojio Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adrisa, oko čijeg su izbora jednoglasni bili i čitatelji i stručni žiri koji čine ugledni novinari, sveučilišni profesori te predstavnici gospodarskih udruženja. Vlahović je zaslužnima za svoj uspjeh istaknuo i Adrisove zaposlenike.
‒ Golema energija, znanje i strast za pobjeđivanjem naša je svakodnevna praksa u borbi za ljepšu hrvatsku budućnost ‒ naglasio je Vlahović te 2016. u kojoj je događaj godine bio rast BDP-a.
‒ Taj rast od 2,5 do 3% više je nego dobar nakon šest godina recesije, ali mi trebamo puno više stope rasta i nadam se da ćemo i dogodine biti nominirani ‒ rekao je na uručenju nagrade tadašnji ministar financija Zdravko Marić. Dva su, pak, događaja obilježila iduću, 2017. godinu ‒ donošenje i provedba Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sustavne važnosti za Republiku Hrvatsku, tzv. Lex Agrokor i odobrenje EU sredstava za Pelješki most, dok su nagrade za gospodarstvenika godine ponijeli tada još mladi poduzetnik Mate Rimac i Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamara. Čitateljima je, pritom, ključan bio dugo iščekivani Pelješki most i izbor Kukurina, a Lex Agrokor i Mate Rimac dobili su najviše glasova žirija. Nagradu za Lex Agrokor primila je tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić, ocijenivši je potvrdom da je Vlada postupila ispravno, reagirajući čim su se počeli gomilati rizici koji su mogli destabilizirati tu najveću kompaniju i cjelokupno gospodarstvo.
POVEZANI ČLANCI:
‒ Opazili smo da u pravnom sustavu postoji praznina za djelotvorno upravljanje rizicima u slučaju da se sa stečajnim ili predstečajnim razlozima suoče najveće kompanije koje imaju potencijal da donesu negativne posljedice po cijelo gospodarstvo. Učinili smo tada ono što je Vladina zadaća, pripremili smo pravni okvir za koji smo vjerovali da, ako se rizici stvarno i materijaliziraju, možemo omogućiti da se njima djelotvorno upravlja ‒ kazala je Dalić, ističući i da bi osobno više voljela da se taj zakon nije trebao ni donositi, da je bivša Uprava Agrokora sama mogla riješiti probleme. Njezin kolega u Vladi, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ponosan što je s 357 milijuna eura bespovratnih sredstava i EK prepoznala važnost Pelješkog mosta, najavio je kako će se za tri i pol godine prolaziti jednim od pet najvećih i najljepših mostova u Europi i, što je još važnije, jedinstvenom Hrvatskom. Za Kukurina je nagrada Gospodarstvenik godine bila pohvala cijelom turizmu, koji je ujedno i velik investitor, izvoznik i poticatelj malog i srednjeg poduzetništva. Mate Rimac već je tada razvio biznis započet u legendarnoj hladnoj garaži i zapošljavao je 300 radnika te surađivao s nekima od najjačih kompanija svjetske autoindustrije.
Događaji i gospodarstvenici iz prethodnih godina obilježili su i 2018. Po ocjeni stručnog žirija Ante Vlahović i Adris zaslužili su nagradu svojim ulaganjima i spremnosti na širenje poslovanja i putem organskog rasta i novih akvizicija. Uz turistički portfelj, Adris ima i najveću osiguravajuću kuću i širi se na tržištu proizvodnje hrane. Impresivne dvoznamenkaste stope rasta u prethodnih desetak godina zaslužile su po stručnom žiriju još jedno vrijedno priznanje VL-a i PD-a, prihodi Grupe udeseterostručeni su, broj zaposlenih povećan je 20, a dobit 30 puta, vrijednost kapitala 50 puta, a vrijednost dionica više od 100 puta. Čitatelji su, pak, prepoznali važnost Podravke i njezina predsjednika Uprave Marina Pucara, pod čijim je upravljanjem kompanija već bila u investicijskom zamahu i s visoko postavljenim ciljevima za iduće godine, u kojima, kako je istaknuo Pucar, želi ostati jedan od pokretača pozitivnih trendova u gospodarstvu. Nažalost, Pucar je dvije godine kasnije preminuo, ali je Podravka nastavila zacrtanim smjerom. Čitatelji su nastavili podržavati projekt Pelješkog mosta, koji je u 2018. odabirom izvođača radova iz Kine i završetkom pripremih radova bio spreman za postavljanje temelja. Žiriju je, pak, u fokusu ostao Agrokor, odnosno postignuta nagodba vjerovnika.
‒ Nije bilo lako, opseg posla bio je golem, a rokovi kratki. Bilo je napetosti, odricanja i kompromisa, ali je na kraju 80% vjerovnika glasalo za nagodbu, čime su pokazali kako smo postigli dobar dogovor ‒ istaknuo je izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško. Postupak nagodbe inače je uvršten i u pravnu stečevinu EU. Peruško je i u 2019. zaslužio nagradu za gospodarstvenika godine, po ocjeni čitatelja, dok se za žiri najvažnijim ponovno istaknuo Mate Rimac te ulazak Hyundai Motor Grupe u vlasničku strukturu njegove tvrtke Rimac Automobili. Čitateljima je, pak, od toga važniji događaj godine bio rast izvoza i industrije. U pandemijskoj 2020. laureati među gospodarstvenicima bili su Silvio i Roberto Kutić te Izabel Jelenić iz Infobipa izborom žirija, a osnivači Nanobita Alan Sumina i Zoran Vučinić oduševili su čitatelje, koji su i njihovu odluku da prodaju svoje udjele u tvrtki švedskom divu Stillfrontu valorizirali kao događaj te godine. Žiriju je, pak, izbor najvažnijeg događaja pao na državnu potporu za očuvanje radnih mjesta, mjeru kojom je Vlada doista brzo reagirala i zaštitila gospodarstvo u vrijeme pandemije.
Vodnjanski div Infobip te je godine službeno postao prvi hrvatski jednorog. Startali su s tvrtkom 2006. s dva laptopa i posuđenim novcem, a prepoznao ih je u pravom trenutku strani investitor i pogurao s 200 milijuna dolara i tako su se lansirali među gospodarske zvijezde. I dečki iz Nanobita istaknuli su kako iza njihova uspjeha 'preko noći' stoji oko 12 godina teškog rada i odricanja. Sumina je podvukao kako su mnogi sa skepsom gledali na njihov rad, ne prepoznajući kapacitet 'gaming' industrije u Hrvatskoj. On je upravo IT sektor označio najzdravijim dijelom hrvatske industrije koja može brzo rasti i konkurirati na globalnom tržištu. U idućoj godini to se potvrdilo izborom Mate Rimca po treći put za gospodarstvenika godine, ovaj put jer je pod njegovom upravljačkom palicom počela raditi tvrtka Bugatti Rimac.
>> FOTO Prvi Bugatti u potpunosti razvijen pod paskom Mate Rimca
‒ Ako nas je on nečemu naučio, onda je to da nemoguće može postati moguće. Čak i u Hrvatskoj!, stajalo je u objašnjenju Rimčeve nominacije. Te 2021. predstavljena je i Nevera te započeo projekt izgradnje kampusa u Svetoj Nedelji. Čitatelji su, pak, za 2021. odlučili nagraditi Fabrisa Peruška, ovaj put zbog uspješnog nastavka transformacije najvećeg poslovnog korporacijskog sustava u zemlji. Rast izvoza roba obilježio je zbivanja u gospodarstvu iz kuta naših čitatelja, dok je oporavak turizma impresionirao žiri. U 2022. i za čitatelje i žiri najvažniji događaj bila je odluka o ulasku u eurozonu, koji je, kako je istaknuo primajući nagradu guverner HNB-a Boris Vujčić, tekao brže nego u ijednoj ranije primljenoj članici. Te je godine osnivaču Spana Nikoli Dujmoviću pripala nagrada za gospodarstvenika godine po ocjeni čitatelja. Njih je fascinirao uspon ove softveraške kompanije, koja je postala jedan od najvećih IT izvoznika, a uz uspjeh na međunarodnoj razini SPAN se istaknuo i kao prva IT kompanija koja je izišla na domaću burzu i odradila IPO, a potom dionice ponudila i radnicima putem programa ESOP. Impresionira i jedan od postulata kojeg se drži Dujmović – dati zajednici više nego što od nje uzimaš. Danas najvećeg gospodarstvenika Pavla Vujnovca te je 2022. stručni žiri izdvojio kao najvažnijeg zbog poslovanja ENNA-e i PPD-a koje bilježe snažan uspon, i to ne samo na domaćem tržištu s kojega, kako je to na uručenju nagrade s ponosom "otkrio" Vujnovac, ostvaruju tek petinu prihoda.
U 2023. titulom gospodarstvenika godine nagrađen je od čitatelja osnivač zagrebačkog DOK-ING-a Vjekoslav Majetić, dokazani tehnološki mag, koji fascinira svojim robotiziranim sustavima kojima spašava živote od mina i u požarima, a lani je predstavio sustav NV-3 Hystrix, jedinstven u svijetu, napravljen kako bi postigao novi proboj u sposobnostima svjetskih protuterorističkih postrojbi u obavljanju zadaća u kriznim situacijama. Stručni žiri prepoznao je uspjeh predsjednice Uprave Podravke Martine Dalić i predanost investicijama (u dvije godine više od 100 milijuna eura), uvrštenje povrtlarstva u smjernice razvoja koprivničke grupacije koja je na tom tragu i krenula u gradnju pogona za preradu rajčice koji za četiri puta nadmašuje kapacitete koje je imala u Istri. Još je financijski zahtjevnija investicija u novi LDC koji zadovoljava potrebe za skladišnim prostorom na hrvatskom tržištu za sljedećih deset godina, a u nizu dobrih vijesti bilo je i skorašnje otvaranje nove tvornice tjestenine. Rezultatima je Podravka zaslužila i nominaciju na listi gospodarskih događanja, ali je najbitnijim ipak proglašen dovršetak 53 milijuna eura vrijednog projekta INTEGR-a farmaceutske kuće JGL, koja je izgradila dva visokotehnološka objekta na Svilnom i Kukuljanovu, nabavila vrijednu opremu kojom su znatno povećani istraživačko-razvojni kapaciteti i povezani s proizvodnjom. Žiriju je ponovno ulazak Hrvatske u eurozonu bio najvažniji događaj koji je obilježio 2023. godinu.
U Večernjem i Poslovnom pozorno se prati tko se od gospodarstvenika i događaja izdvaja i koji su vrijedni nominacije za najbolje u 2024., jer, kako je i u pokretanju ovog projekta postavljeno kao cilj, želimo isticanjem pozitivnih primjera onih koji mijenjaju Hrvatsku i čine je boljom i poželjnijom za život i poslovanje pridonijeti razvoju, otvaranju novih radnih mjesta, ohrabrivanju inovativnosti i zaustavljanju odlaska mladih iz Hrvatske.
