Hrvatske su autoceste u proteklih devet godina na arheološke radove, koji prethode gradnji autocesta i zakonski su uvjet za dobivanje lokacijske dozvole, potrošile čak 413,4 milijuna kuna.
Svaki metar 220 kuna
Proizlazi to iz dokumentacije, odnosno ugovora koji su u posjedu Večernjeg lista. Ako se toj svoti pridoda i ugovor koji je HAC o izvođenju arheoloških radova sklopio s Ministarstvom kulture 30. lipnja 2009. godine, iznos se penje na čak 516,5 milijuna kuna. Najzanimljiviji je podatak da arheološki radovi po četvornom metru stoje oko 220 kuna, dok je prosječna cijena razminiranja jednake površine samo deset kuna.
To znači da arheolozi, čiji život ni na koji način nije u opasnosti dok metlicama podižu prašinu na trasama budućih autocesta, svoj rad naplaćuju čak 22 puta više nego pirotehničari koji nose glavu u torbi svaki put kad izađu na teren!
I dok vrijednosti koje je HAC plaćao za arheološka istraživanja do 2005. godine nisu prelazile 12 milijuna kuna (premda je HAC 2000. godine počeo sa samo 105 tisuća kuna, koliko je isplaćeno arheolozima) od 2006. godine te svote vrtoglavo rastu. Te su godine arheolozi na račun HAC-a (odnosno svih nas koji plaćanjem cestarine i benzina punimo proračun toga javnog poduzeća) utržili čak 89 milijuna kuna. Svota isplaćena za arheološke radove poletjela je u nebo 2007. godine kada je dosegnula 121 milijuna kuna, godinu poslije se prepolovila, a 2009. opet se popela iznad sto milijuna kuna. Vrijednosti isplaćene arheolozima, međutim, ne prate baš i zamah cestogradnje.
Posao za Institut
Naime, od 2001. do 2004. godine HAC je sagradio 341 kilometar autocesta, a od 2005. do 2008. godine, kad su arheološki radovi bili najskuplji, 257 kilometara. S obzirom na to da ni na jednoj dionici autocesta arheolozi nisu naišli na neka značajna otkrića, postavlja se pitanje jesu li tolike svote i toliki obuhvat radova zaista potrebni.
S druge strane, paprene cijene isplaćene Ministarstvu kulture koje je potom angažiralo arheologe s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta, Instituta za arheologiju itd. povezuju se i s Mirjanom Sanader, suprugom odbjeglog premijera, arheologinjom i profesoricom na Filozofskom fakultetu. U Ministarstvu kulture pak tvrde da su se od 2004. do 2010. radovi izvodili na čak 157 lokaliteta, da su za to potpisani ugovori u vrijednosti 401 milijun kuna, od čega je realizirano 294 milijuna kuna, dakle nikako 500 milijuna kuna.
"Mirjana Sanader radila je na samo jednom lokalitetu HAC-a"
Ministarstvo kulture samo provodi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji postoji od 1999. godine, tvrdi ministar kulture Božo Biškupić.
– U bivšoj su se državi za gradnje Jadranske magistrale arheološki nalazi bacali u more i škrape ili se betonirali kao u Saloni. Mi tako više ne možemo raditi – tvrdi Biškupić.
Glavni konzervator za arheološka istraživanja Zoran Wiewegh kaže da je profesorica Sanader bila uključena u rad na samo jednoj od 157 lokacija, ali ne kao nositeljica projekta. Za arheološke radove korištene su znanstvene institucije iz cijele zemlje te neka privatna poduzeća.
Radovi su bili skuplji kada se kopalo tri-četiri metra kao u Slavoniji, a nalazima se pune muzeji, npr. Arheološki muzej u Osijeku, o čemu traje izložba u Zagrebu. Za ugovor od 30. lipnja rečeno je da se odnosi na lokalitete tzv. sisačke autoceste te da je do sada realizirano dva posto iznosa jer radovi stoje.
Vjerojatno je tu bilo nepravilnosti.No autorica Iva Puljić Šego vrlo ponižavajuće piše o arheolozima što nije u redu.Pa ne kopaju arheolozi zemlju nego istražuju iskopine tj.dijelove gdje bi ih moglo biti.