Nakon niza europskih zemalja, i hrvatska je Vlada jučer donijela plan postupnog reaktiviranja gospodarstva, a ulazak Hrvatske u „novo normalno" odvijat će se u tri faze.
Prva počinje od ponedjeljka, kada će se omogućiti rad svim trgovinama osim onih u trgovačkim centrima. Uvode se javni gradski i prigradski prijevoz i brze brodske linije za otoke koji nisu povezani trajektnom linijom, pri čemu će se u trgovinama, kao i u javnom prijevozu, preporučiti držanje razmaka i nošenje maski.
– U trgovinama, kod postolara, knjižnicama i svim ostalim ustanovama koje se u ponedjeljak otvaraju treba voditi računa o razmaku od dva metra, što će značiti ograničen ulazak u te prostore. Znači, maske će nositi i kupci i trgovci ako nema zaštitne pregrade. Slično će vrijediti i za javni gradski prijevoz, kao i u ostalom prijevozu – objasnio je Krunoslav Capak, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo, koji će izraditi detaljne preporuke za otvaranje pojedinih djelatnosti.
U postupno otvaranje trgovina već su krenule neke europske zemlje, poput Austrije i Njemačke, no dok su one rad trgovina uvjetovale površinom manjom od 400, odnosno 800 četvornih metara, hrvatska Vlada takvo ograničenje nije predvidjela.
VIDEO Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima
S radom će u Hrvatskoj od ponedjeljka početi i uslužne djelatnosti u kojima se ne ostvaruje bliski kontakt s kupcima, poput postolara, poslovnica turističkih agencija, izrade ključeva i krojača. Otvaraju se knjižnice, muzeji, galerije, antikvarijati i knjižare, a na treninge će ponovo sportaši u pojedinačnim sportovima i seniorske ekipe u najvišim ligama. Ponovo počinju i prioritetni državni stručni ispiti.
Zdravstvo u punom opsegu
Tjedan kasnije, 4. svibnja, počinje druga faza, u sklopu koje će zdravstveni sustav ponovno proraditi u punom opsegu, osim bolnica fokusiranih na liječenje oboljelih od koronavirusa. Pritom će se paziti da u čekaonicama ne bude gužva, već broj ljudi optimalan za držanje razmaka od dva metra, a to znači da će se pacijenti naručivati u razmacima od pola sata.
Od tog datuma ponovo će početi raditi frizeri, kozmetičari, pedikeri i druge uslužne djelatnosti u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima, uz poštovanje epidemioloških mjera. Ove će djelatnosti za to morati podići razinu higijenske zaštite i, uz korištenje zaštitne opreme, dezinficirati četke i sav ostali pribor te koristiti nove ručnike za svakog klijenta.
Slični standardi traže se i u malom broju zemalja koje su već omogućile rad takvih djelatnosti, primjerice u Danskoj, gdje se od frizera također traži redovita dezinfekcija salona i opreme. U Danskoj se traži i minimalan broj klijenata u salonima kako bi se među njima održao traženi razmak, što će se vjerojatno uputama HZJZ-a propisati i u Hrvatskoj.
Treća faza popuštanja mjera počet će 11. svibnja, od kada će se dopustiti okupljanja do 10 osoba na jednome mjestu, što znači da će se moći organizirati i pogrebi, svadbe i druge svečanosti s tolikim brojem ljudi. Tada će početi raditi i trgovinski centri, kao i dječji vrtići i osnovne škole, u koje će ponovo učenici od 1. do 4. razreda.
Ministrica prosvjete Blaženka Divjak pritom poručuje kako će o povratku školaraca u klupe odlučivati roditelji. Škole će morati osigurati higijenske uvjete za učenike i nastavnike, a istodobno će se nastaviti i digitalna nastava, kako za učenike viših razreda, tako i za one iz razredne nastave čiji roditelji odluče svoju djecu ostaviti kod kuće. Svi ostali razredi, sve je izglednije, školsku će godinu završiti online.
Od 11. svibnja nastava se pokreće i na fakultetima, i to tako da će se organizirati vježbe na kojima neće moći biti više od deset studenata, kojima također treba osigurati sve potrebne uvjete. Državna matura bit će organizirana od 8. do 29. lipnja, no nejasno je hoće li se u tom razdoblju uz obvezne predmete održati i ispiti izbornih predmeta.
Za razliku od trgovina i javnog prijevoza, u školama se, kako sada stvari stoje, neće tražiti nošenje zaštitnih maski, ni od učitelja ni od djece. No, takva se preporuka može promijeniti ako se donese odluka o nošenju maski za sve javne prostore, o čemu još nije odlučeno.
Kad je riječ o nošenju maski, pristup se razlikuje od države do države, ali i među pojedinim gradovima. Pariške vlasti tako najavljuju da će nabaviti maske za sve građane. U Njemačkoj je nošenje maski preporuka na federalnoj razini, no pojedine države zahtijevaju da se one nose u javnom prijevozu.
Od 11. svibnja predviđeno je i uvođenje međužupanijskih prijevoznih linija i linija domaćeg zračnog prijevoza te otvaranje ugostiteljskih objekata isključivo na vanjskim prostorima i terasama.
Ugostiteljski objekti u smještajnim kapacitetima bili bi otvoreni samo za korisnike usluga smještaja. Kao i u drugim uslužnim djelatnostima, i u ugostiteljstvu su predviđene stroge higijenske mjere – svaki će se stol nakon svakog gosta morati dezinficirati. U zadnjoj fazi počet će raditi i nacionalni parkovi i parkovi prirode i proširit će se mogućnosti za izdavanje e-propusnica. Premijer Andrej Plenković objasnio je da propusnice ostaju kao mehanizam u slučaju da se epidemiološka situacija ponovno pogorša, no moći će se izdati i za, primjerice, odlazak na godišnji odmor.
– Primjerice, ako se epidemiološka slika poboljša i netko iz Krapine želi otići na sedmodnevni odmor u hotel u Vodice, treba pokazati rezervaciju i dobit će propusnicu – slikovito je objasnio premijer, uz napomenu da su se propusnice pokazale korisnima jer su ograničile kontakte i mobilnost koji pogoduju širenju virusa.
Propusnice ostaju
Premijer je u više navrata ponovio kako su mjere donesene od početka izbijanja epidemije omogućile da se pravodobno aktiviraju i gospodarske aktivnosti, no građane i dalje poziva da budu oprezni, održavaju razmak i pridržavaju se higijenskih standarda. U protivnom će, upozorava premijer, sve što smo do sada dobro napravili biti uzaludno, a ističe i kako se mjere mogu opet pooštriti ako njihovo popuštanje ponovno razbukta širenje zaraze.
– Gospodarske i društvene aktivnosti pomoći će nam da postupno reaktiviramo ono što trenutačno nije bilo moguće. Vjerujem da ćemo ovakvim postupnim pristupom postići dobre rezultate za hrvatsko gospodarstvo i za proračun, a paziti da ove mjere ne dovedu do širenja zaraze – poručio je Plenković.
Uz reaktivaciju gospodarstva, Hrvatska pokušava spasiti što se da i od predstojeće turističke sezone, a Plenković je izvijestio kako je razgovarao s nizom kolega iz zemalja čiji državljani ljetuju u Hrvatskoj.
– Svi oni željeli bi da u tjednima koji su pred nama pronađemo modalitet kako da omogućimo i otvaranje granica i dolazak ljudi tijekom ljetne sezone u Hrvatsku – rekao je premijer i dodao kako nije riječ o pukoj želji, već o obvezi Vlade da na europskoj razini pokrene pronalaženje zajedničkog rješenja. Uvjeren je kako se oko toga stvara "kritična masa suglasnosti" na razini Europskog vijeća.
– Iste želje imaju i drugi i tražit ćemo rješenje koje će omogućiti da se odvije donekle i turistička sezona. Jasno je da ne može biti rekordna kao zadnje tri, ali radimo na tome da je bude u novim okvirima – poručio je Plenković.
