U klupu za svjedoke Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu sjeo je jučer poslije podne saborski zastupnik HDZ-a Ivić Pašalić. On je posljednji svjedok obrane o općim okolnostima optužnice protiv Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele. Njima se dvojici sudi po zapovjednoj i osobnoj odgovornosti - prvome kao zapovjedniku Kažnjeničke bojne HVO-a, a drugome kao zapovjedniku njezine protuterorističke postrojbe Mrmak - za zločine protiv čovječnosti, te za teške povrede Ženevskih konvencija na području Mostara i Jablanice.
Pašalić bi trebao, smatra obrana, opovrgnuti da se Republika Hrvatska umiješala u sukob Bošnjaka i Hrvata u BiH, što tužitelji navode u optužnici i dokazuju prijepisima iz Ureda predsjednika RH, u kojemu je Pašalić od rujna 1993. do smrti predsjednika Franje Tuđmana bio savjetnik za unutarnje poslove.
Ivić Pašalić je, na upite branitelja Krešimira Krsnika, pred sudom izjavio da predsjednik Tuđman nije mogao samostalno donijeti gotovo ni jednu odluku.
- On je odluke donosio bilo na prijedlog Vlade, ili bi pak njegove odluke morao potvrditi Sabor - ustvrdio je Pašalić, dodavši da je Sabor u tadašnjemu ustavnome uređenju Hrvatske bio ključno tijelo u kojemu se o najvažnijim državnim pitanjima nastojao postići konsenzus.
Tuđman bez ovlasti nad snagama HVO-a
Pašalić je također ustvrdio da se Hrvatska vojska u BiH nije mogla poslati bez saborske odluke, te da bi takva samostalna odluka predsjednika Republike bila kršenje Ustava na koju bi odmah reagirali Ustavni sud, Vlada i saborski zastupnici.
- Takvih reakcija, međutim, nije bilo - naglasio je Pašalić, tvrdeći kako je to dokaz da se Hrvatska vojska u BiH nije slala. Dodao je da predsjednik Tuđman "nije imao nikakve ovlasti nad snagama HVO-a, niti se u njih uopće upletao".
- Hrvatska nije ni na koji način sudjelovala u sukobima u BiH, dapače, u njezinu je interesu bilo zaustavljanje rata jer je od njega imala velike štete i morala je zbrinuti mnogo izbjeglica - nastavio je Pašalić. On je također zanijekao da je Hrvatska ikad težila okupirati neki dio BiH ili ga rezervirati isključivo za Hrvate.
Tijekom unakrsnoga ispitivanja tužitelj Douglas Stringer upitao je Pašalića kako je mogao istodobno obnašati dužnost saborskoga zastupnika, u zakonodavnoj vlasti, i savjetnika Predsjednika Republike, u izvršnoj vlasti. I ostala su tužiteljeva pitanja, u kojima se koristio prijepisima razgovora iz Ureda Predsjednika RH, bila usmjerena na to da se svjedoka pokaže nevjerodostojnim: je li istina da je posjećivao optuženoga Tutu u zatvorskoj bolnici, je li se protivio suradnji s Haaškim tribunalom, je li kritizirao presudu Dariju Kordiću, je li planirao Tutin bijeg iz zatvora i razrađivao strategije kojima bi se omelo njegovo izručenje Den Haagu? Pašalić je sve to nijekao, dapače, rekao je da je osobno zaslužan za donošenje zakona o suradnji s ICTY-jem.
Sudac zabranio tužiteljevo pitanje o Gotovini
Sudac Liu Daqun zabranio je tužiteljevo pitanje zna li Pašalić gdje se skriva general Ante Gotovina, kao nerelevantno za ovaj slučaj.
Svjedok se "nije sjećao" razgovora navedenoga u prijepisu iz Tuđmanova ureda s početka studenoga 1993., prema kojemu Tuđman zamjera čelniku Hrvatske Republike Herceg Bosne Mati Bobanu na masakru u Stupnome Dolu ("jer time otežavate na samo vaš nego i položaj Hrvatske") te naređuje premještanje Ivice Rajića, zapovjednika počinitelja tog zlodjela, na gornjovakufsku bojišnicu. Također se nije sjetio razgovora iz prijepisa s nadnevkom 10. studenoga iste godine, prema kojemu je Tuđman ispravljao popis novih ministara HRHB-a, koji mu je pokazao Jadranko Prlić.
- Predsjednik Tuđman nije imao nikakve ovlasti u HRHB-u, a svoj je utjecaj u tome području koristio samo kad bi to od njega zahtijevala međunarodna zajednica - uporan je bio Pašalić, kojega je sudac ukorio što je o svojemu svjedočenju dan prije dao izjavu novinarima.
Ispitivanje je završeno sinoć tek poslije 20 sati iako je prije bilo planirano da se rasprava završi do 19 sati.
DEN HAAG Stojan de Prato
