Duge liste čekanja u zdravstvu rezultat su lošeg upravljanja sustavom, a ne dvojnog rada liječnika, koji postoji u svim državama EU i liječnici ga ne obavljaju tijekom radnog vremena, nego u svoje privatno vrijeme, poručuju iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika. "Postoje pojedinačni problemi s kršenjem propisa koji reguliraju dvojni rad, a HUBOL se zalaže za to da se svako pojedinačno kršenje propisa sankcionira. Kad postoje dobra pravila i propisane sankcije, onda se one provode, a ne mijenjaju. Zbog vozača koji voze zaustavnim trakom na autocesti ne zabranjujemo vožnju autocestom, već kažnjavamo tog vozača", stoji u HUBOL-ovu priopćenju.
Ključnim problemima javnog zdravstva smatraju devastaciju primarne zdravstvene zaštite, neučinkovitu organizaciju i upravljanje bolnicama, neučinkovito planiranje kadrova i nerealno financiranje. Situaciju dodatno komplicira nepostojanje obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa i jasnih stručnih smjernica. Svi ovi problemi rezultat su nesposobnih i neodgovornih donositelja odluka u zdravstvu, a ne liječnika, kažu, no politika odbija rješavati ih. Kolaps primarne zdravstvene zaštite uzrokovan je opterećenosti obiteljskih liječnika birokratskim poslovima i njihovim premalim brojem, što rezultira prelijevanjem bolesnika u bolnice.
"Rukovodeće pozicije i upravljanje duboko su politizirane. To rezultira izborom politički podobnih i uvezanih, a ne najboljih i najsposobnijih upravljačkih kadrova. Vlada odbija uvesti zakonsko ograničenja od dva mandata za upravljačke pozicije u zdravstvu, što bi eliminiralo vječne šefove, smanjilo koruptivni potencijal i promijenilo sadašnju negativnu kadrovsku selekciju. Održivo planiranje i upravljanje kadrovima ne funkcionira. Projekcije potreba za liječnicima za pet ili deset godina prazno su slovo na papiru. Rast broja liječnika i bolja organizacija sustava ne prati u dovoljnoj mjeri rast zdravstvenih potreba građana. Sve to vodi do još duljih listi čekanja u budućnosti", upozoravaju iz HUBOL-a.
Ističu kako zdravstvena administracija odbija uvesti obvezujuće i kvalitetne vremensko-kadrovske normative, a bez njih nije moguće pratiti količinu obavljenih medicinskih postupaka niti pratiti učinkovitost pojedinih liječnika, odjela, bolnica. Jedan od najtežih problema javnog zdravstva jest korupcija u javnoj nabavi. Nakon afere s Berošem i Rotimom, vjerojatno svaki građanin opravdano sumnja u svaku javnu nabavu u zdravstvu, no osim najavljene kontrole izvanredne javne nabave, nije najavljena nijedna mjera daljnjeg sprečavanja korupcije, upozoravaju iz HUBOL-a.
>>> Ovo je 10 najvećih bolnica u Europi: Njemačka ih ima nekoliko, a broj jedan bi vas mogao iznenaditi. Nalazi se u Srbiji
