Zastupnici nacionalnih manjina danas su tijekom saborske rasprave o provedi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2014. godinu upozorili kako su i dalje najveći problemi i dalje zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, njihova zastupljenost u medijima kao i ostvarivanje prava na dvojezičnost.
Od 27 lokalnih jedinica, njih 12 nije detaljno razradilo ostvarivanje svakog pojednačnog prava na uporabu jezika i pisma manjina, dok pet jedinica, uključujući i Vukovar, uopće nije statutima uredilo ostvarivanje spomenutih prava.
– Kako je moguće da mi kao društvo toleriramo da ozbiljna politika na lokalnom nivou, jer načelnici su ozbiljni ljudi, krše zakone time što ga toliko vremena ne ispunjavaju, nego ga krše. Kakvo smo mi to društvo? Da nakon 20 godina još uvijek još uvijek mislimo da je opasno da na ulazu u Donji Lapac piše ćirilicom Donji Lapac, a istovremeno u Istru kod naših prijatelja Talijana je isto napisano na talijanskom. Kod mene u Baranji su natpisi u mojoj općini napisani na mađarskom jeziku i nitko to ne smatra problemom, nitko to ne smatra društvenom opasnošću ili nekakvim društvenim zagađenjem – zanima SDSS-ovog Milu Horvata koji prigovara da svake godine izvještaji ukazuju na iste probleme, no i dalje se ništa ne mijenja.
– Samo kad je u pitanju ćirilica i kad je u pitanju pravo neke srpske zajednice tamo negdje pogotovo na istoku, pogotovo u Lici e onda je to problem, onda se sto moralnih problema otvara. Za mene je osnovno pitanje hoćemo li kao demokratsko društvo konačno početi primjenjivati propise na jednak način kao što se to primjenjuje svuda u kulturnim zemljama EU – kaže Horvat.
Govoreći o medijima, kaže da mu nije jasno kako je moguće da su u godinu dana u javnim medijima teme vezane uz nacionalne manjine obrađene u svega sat vremena i 28 minuta. Osvrnuo se i na zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina, te dodao kako su u policijskoj upravi Zadar od 1100 policajaca samo tri Srbina zaposlena, u Sisačko-moslavačkoj od 1112 policajaca 22 su pripadnici srpske zajednice.
– Ali ako ne promijenimo suštinu pristupa Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina onda nam ni ovi podaci ne znače puno – zaključuje Horvat.
Zastupnik talijanske manjine Furio Radin kaže da mu nepojmljivo da neke općine u hrvatskom Podunavlju ne mogu osnovati školu na manjinskom jeziku, iako su zadovoljile sve potrebne uvjete.
SDP-ov Domagoj Hajduković pak smatra da se u odgoju i obrazovanju postigla zavidna razina.
– 10.617 učenika je pohađalo 1 od tri modela, znači A, B ili C, nastave i na manjinskim jezicima i pismima, a 2014. taj broj se povećao na 10 699. Ono što mene posebno ohrabruje je povećanje broja učenika po modelu C. Dakle, gdje nastavu po modelu C na manjinskim jezicima pohađaju i pripadnici većinskog naroda. To nije beznačajno povećanje, dakle sa 3070 učenika na 3337 učenika. Zašto to nije zanemarivo? Baš zbog onoga što sam govorio, dakle znanje još jednog jezika, još jedne kulture može nas samo obogatiti ali i pomoći kasnije na tržištu rada – kaže Hajduković. U 2014. Ministarstvo unutarnjih poslova identificiralo je 22 slučaja zločina iz mržnje – dodaje Hajduković.
– Nažalost velika većina njih se temelji na nacionalnoj pripadnosti, znači od 22 čak 17. To je još uvijek zabrinjavajuće iako je relativno mali broj, ali i jedan zločin bio bi previše. Od ostalih, znači od 22, 2 su na osnovi spolne orijentacije, jedan na osnovi vjerske pripadnosti ali 17 je i dalje na osnovi nacionalne pripadnosti – upozorio je Hajduković.
Jaroslav Pecnik iz Hrvatskih laburista osvrnuo se na poruku koju je glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić uputio SDSS-ovom Miloradu Popovcu da odseli tamo gdje se osjeća sigurno, ako se tako ne osjeća u Hrvatskoj.
– Nema tog Milijana Brkića koji mu može reći da se seli. Ja to shvaćam osobno. Znači, meni netko uskraćuje kao manjincu, može uskratiti pravo na Domovinu. Ja sam rođen u Hrvatskoj, ja sam građanin Hrvatske i nema toga Milijana Brkića koji meni može reći da ja selim, to je moja odluka a ne gospodina Milijana Brkića i njemu sličnih – ustvrdio je Pecnik, a SDP-ov Željko Jovanović dodaje kako je Brkićeva izjava direktno kršenje zakona o suzbijanju diskriminacije.
HDZ-ov Blaženko Boban rekao je Pecniku da se drži dnevnog reda.
– Vi ne samo da ovdje stvarate nekakvu pomutnju unutar ove tolerantne, mirne i kritičke rasprave o nacionalnim manjinama, već potičete još jednu dodatnu tenziju vezano za religijske odnose, pa prepustite to svakome od nas i svakom građaninu Republike Hrvatske bez obzira na nacionalnost, bez obzira na vjeroispovijest, da to bude njegova osobna stvar, a ne da vi sa govornice educirate što je folklor, što je na folklornoj razini susret vjerodostojnika vjerskih zajednica na svim razinama u Republici Hrvatskoj. I još nešto, vi ne možete, zaista ne možete već u par navrata biti taj koji se nećete osvrnuti ili očešati o nekog visokog državnog dužnosnika u ovom slučaju gospodina Brkića – kazao je Boban.
Na izjave pojedinih zastupnika kako su manjine bogatstvo, a ne trošak, Furio Radin je odgovorio kako manjine ne žele biti ni problem, ni bogatstvo.
– Mi smo u mješovitim brakovima i što će sad biti moja supruga Hrvatica, ako sam ja bogatstvo – poručio je Radin te dodao da jedino što pripadnici manjina žele jest biti pojedinci tretirani ravnopravno.
HDZ-ov Ivan Radić smatra da o važnosti predstavljanja manjinskih zajednica na svim razinama vlasti ne treba trošiti riječi i siguran je, dodaje, da će se svi složiti sa ocjenom da je uloga predstavnika tih zajednica u kreiranju politika na svim razinama iznimno važna.
– No, postavlja se pitanje može li se postojeći model zastupanja nadalje razvijati i na koji način. Predstavlja li postojeći način raspodjele mandata obzirom na brojnost pripadnika zadovoljavajuće i u cijelosti svaku od 22 nacionalne manjine – zanima Radića koji smatra da bi ova tema mogla i trebala biti predmet rasprave o izbornom zakonodavstvu.
Tvrdi da je bitno vidjeti i kakva prava imaju Hrvati u drugim zemljama i provjeriti koliko se ispunjavaju bilateralni sporazmi sa zemljama u kojima su Hrvati manjine.
– Bilo bi jako zanimljivo radi usporedbe vidjeti koliko države s kojima imamo međudržavne sporazume izdvajaju za svoju manjinu u RH, sumnjam da bismo tu bili pri vrhu ljestvice – upozorava Radić te dodaje kako je Hrvatska u 2014. godine za manjine utrošeno 144.360.358,26 kuna.
>> Pupovac odgovorio Brkiću: Ovo je i moja zemlja
Manjine treba ukinuti i svesti ih pod isti nazivnik s svim ljudima ,a ako ne žele nek idu u Francusku tamo su svi ravnopravni . Kanada je raj pa što se čeka ?