zakoni fizike

Je li brzina svjetlosti uvijek ista, jesu li konstante konstantne?

svemir
07.11.2011.
u 11:02

Konstantnost možda ovisi o mjestu i vremenu, a samim time onda zakoni fizike nisu svuda jednaki

Fundamentalna fizikalna konstanta srodnosti naboja elektrona i brzine svjetlosti možda ovisi o mjestu u svemiru, objavio je tim astronoma. Ako se to pokaže istinitim, osnovna pretpostavka da su zakoni fizike svuda jednaki bit će srušena. Ipak, nisu svi sigurni u istinitost ove tvrdnje.

Konstanta koja se dovodi u pitanje je takozvana konstanta fine strukture, odnosno broj vrijednosti oko 1/137 koji diktira snagu elektromagnetske sile i time određuje točnu dužinu valova svjetlosti koju atom može apsorbirati. Ideja o promjenjivosti te konstante nije nova, donosi ScienceMag. Astrofizičar John Webb i njegovi kolege sa sveučilišta New South Wales u Sydneyju do tog su zaključka došli 1998. koristeći podatke 10-metarskog teleskopa zvjezdarnice u Mauna Keau na Havajima kojom su promatrali sjevernu hemisferu.

U svom istraživanju tim se usredotočio na sjajna središta prastarih galaksija, odnosno kvazare. Svjetlost kvazara mora probiti oblake plina na svom nekoliko milijardi godina dugom putovanju prema Zemlji, a atomi plina apsorbiraju tu svjetlost na određenim valnim duljinama. Upravo zbog toga svjetlosni spektar koji doseže Zemlju "promašuje" neke od tih valnih duljina i odražava se kao neka vrsta barkoda. Sveobuhvatna promjena tog koda pomaže znanstvenicima u otkrivanju udaljenosti oblaka plina i vrijeme kada je svjetlost kroz njega prošla, a praznine u kodu otkrivaju konstantu fine strukture tog trenutka. Analizirajući te podatke Webb i njegovi kolege zaključili su da je konstanta oko jednu stotinutisućinku manja nego prije 12 milijardi godina. Bila je to poprilično radikalna tvrdnja s obzirom na to da se uvijek vjerovalo kako su zakoni fizike isti bez obzira gdje u svemiru se nalazili.

Njihovo otkriće nije, međutim, bilo prihvaćeno. Šest godina kasnije Patrick Petitjean i njegovi kolege s pariškog Instituta za astrofiziku iskoristili su rezultate promatranja 23 oblaka plina dobivena teleskopom iz Cerro Paranala u Čileu koji motri sjeverno nebo, ali nisu pronašli nikakve primjetne varijacije u konstanti.

Ipak, to nije poljuljalo Weba i njegove kolege koji su sjeverno nebo odlučili promotriti sami. Njihovo promatranje 153 oblaka plina pokazalo je razliku od jedne stotinutisućinke u u konstanti fine strukture od prije 12 milijardi godina. Čini se kako ta promjena konstante nije samo vidljiva na sjevernom nebu nego su apsorpcijski uzorci puno veći i vidljivo se protežu čitavim svemirom, iako nešto manje na udaljenoj sjevernoj nego na južnoj strani.

– Rezultati istraživanja su senzacionalni – smatra atomski fizičar Wim Ubachs sa sveučilišta u Amsterdamu te dodaje kako bi oni mogli biti indikatori da je svemir puno drugačiji nego ga se zamišljalo. I sam je otvoren prema ideji da se fundamentalna konstanta mijenja pod utjecajem mjesta i vremena jer i znanstvenici nemaju objašnjenje zašto su vrijednosti konstante takve kakve jesu. Ipak, tvrdnja o promjeni konstante zahtijeva snažne dokaze što podaci Webbova tima, kako se i sami slažu, još uvijek nisu.

Komentara 61

AI
aids
13:50 07.11.2011.

a neki \"znanstvenici\" pokušavaju sve objasniti ali teško uspjevaju...a bilo bih im lakše da priznaju da je Bog stvorio svemir i sve što postoji i The End.

MA
maarkan
14:45 07.11.2011.

@aids \'ladovino flegmatična. mlatiš po tipkovnici i blejiš u monitor a osporavaš ljudima želju za spoznajom i kreativnošću bez koje bi ti sada teško i postojao!

ZE
.zeitgeist.
20:59 07.11.2011.

najjači su ovi kaj tvrde da je dokazano da bog postoji.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije