U proteklom je desetljeću hrvatska Vlada dva puta pokušala uvesti porez na nekretnine, prvi put 2013. kada ga je gurao esdepeovac Slavko Linić, a drugi put 2017. kada je sličan model doradio sadašnji ministar financija Zdravko Marić.
Oba puta donošenje zakona zaustavili su premijeri, Zoran Milanović i Andrej Plenković, jer su procijenili da je otpor javnosti prevelik. Gotovo devet od deset hrvatskih građana živi u kućama i stanovima koji su u privatnom vlasništvu obitelji.
Prema posljednjem popisu, građani posjeduju 1,5 milijuna stanova i kuća u kojima stanuju te 250.000 kuća za odmor. Kako su nekretnine godinama bile najsigurniji oblik štednje, nisu političari jedini građani s više nekretnina, zbog čega se svako spominjanje oporezivanja nekretnina doživljava kao atak države na privatnu imovinu...
>>Cijelu priču pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od srijede ili u našem e-izdanju
U novom broju donosimo i sljedeće teme:
>>Sramota socijalne države: Zbog siromaštva morala se odreći djece i sad uzalud čeka pomoć
>>Istine i laži u stranačkoj kampanji: Šest mitova u borbi za HDZ - od Istanbulske do klijentelizma
>>Iznenađenje na Pantovčaku: 'Lijepu našu' na Milanovićevoj inauguraciji pjevat će Josipa Lisac
Ne vidim problem. Prva nekretnina, onu na kojoj je osoba prijavljenja s prebivalištem u trenutku donošenja zakona, ili koju stekne nakon donošenja zakona - oslobođena poreza. Sve ostale nekretnine; drugi stan, druga kuća, vila, vikendica, dvorac...plaća se porez, ali zaistaa porez. Sudeći po imovinskim karticama političara, država bi mogla prikupiti dobre novce