Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je u Mariji Bistrici, predvodeći misno slavlje na blagdan Velike Gospe, pozvao hrvatski narod na demografsku obnovu, očuvanje katoličke tradicije te za stvaranje pouzdanog pravnog i zakonodavnog sustava, kako se hrvatskim građanima ne bi više sudilo u inozemstvu.
"Hrvatski narod vapi za demografskom obnovom. Dok nam vjetar njiše prazne kolijevke, a gradovi i sela sve se više pustoše, potrebna nam je hrabrost, snaga i pouzdanje u život", istaknuo je Bozanić koji je u najvećem hrvatskom marijanskom svetištu tradicionalno predvodio hodočasničku misu. Poručio je i da se do blagostanja ne može stići bez duhovnoga kapitala, do kojega nam put, istaknuo je, nitko ne može zapriječiti - nikakva institucija, nikakva ideologija, nikakva agencija.
"Do tog se kapitala dolazi isključivo s pouzdanjem u Boga", istaknuo je Bozanić u propovijedi brojnim hodočasnicima koji su i ove godine na blagdan Velike Gospe pohodili marijansko svetište.
Plenković i Jandroković u Mariji Bistrici
Među tisućama vjernika koji su se okupili u Mariji Bistrici bili su i čelnik HDZ-a Andrej Plenković te njegove stranačke kolege Gordan Jandroković i Damir Jelić, glasnogovornik Domovinske koalicije Miroslav Rožić kao i Ivan Lovrinović iz stranke Pokrenimo Hrvatsku
U svojoj propovijedi Bozanić se osvrnuo na Papu Franju koji je prije nekoliko tjedana, u Čenstohovi, u svojem pastirskom pohodu Poljskoj prigodom Svjetskoga dana mladih, na slavlju 1050 godina pokrštenja Poljaka, govorioo o "marijanskoj niti" u povijesti Božjega milosrđa, koje je zahvatilo sve narode.
"Ondje je spomenuo i sintagmu "duhovni kapital" koji se u mnogim kulturama i narodima snažno povezuje s marijanskim svetištima. Danas, dragi hodočasnici, u svetištu Majke Božje Bistričke, ne mogu ne spomenuti i ono što se u našoj Domovini dogodilo prije 40 godina, kad se pred čitavim svijetom pokazala snaga "marijanske niti" hrvatskoga vjerničkog naroda. Toga je rujna 1976. u Solinu, usred ljutoga komunizma, unatoč brojnim prijetnjama, na desetke, na stotine tisuća hodočasnika slavilo dvostruki jubilej: tisućgodišnjicu prvoga hrvatskoga poznatoga marijanskoga svetišta, Gospe od Otoka, što ga je dala sagraditi "dobra hrvatska kraljica Jelena, koja je bila majka kraljevstva i zaštitnica sirota i udovica" i trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Tada je započela velika devetnica vjerničkog hrvatskog naroda od Solina do Marije Bistrice, koja je prethodila epohalnim povijesnim promjenama u Europi na kraju dvadesetog stoljeća.
Zanimljivo je, proučavajući povijesne dokumente iz toga doba, uočiti da su se na solinskoj proslavi okupili neki od najuglednijih predstavnika Crkve u svijetu. S tom su proslavom bila povezana čak četvorica papa: ponajprije tadašnji papa Pavao VI. koji je na proslavu poslao svoga osobnoga izaslanika, kardinala Franju Šepera; onda venecijanski patrijarh kardinal Albino Luciani, budući papa Ivan Pavao I. koji je osobno sudjelovao na proslavi u Solinu; zatim krakovski nadbiskup kardinal Karol Wojtyla, budući papa Ivan Pavao II. koji se uoči slavlja obratio ohrabrujućim pismom Crkvi u hrvatskom narodu. Zanimljiva je i podudarnost da je jedan od uglednijih uzvanika na proslavi trebao biti tadašnji münchenski nadbiskup kardinal Julius Döpfner koji je uoči proslave iznenada preminuo, a naslijedio ga je nekoliko mjeseci kasnije – Joseph Ratzinger, budući papa Benedikt XVI", rekao je Bozanić.
Zavjet u Solinu
Bozanić je rekao da se Solin urezao u povijest hrvatskoga naroda ne samo po okupljanju naroda, ne samo zato što je to okupljanje bilo poruka, krik naroda za oslobođenjem od komunističke diktature koje su došli poduprijeti i uglednici iz svijeta, nego ta je proslava bila i mnogo više od toga.
"Tada je, naime, izrečen zavjet koji je postao neizbrisiv znak, časna, ugovorna obveza hrvatskoga naroda s Majkom Božjom. Tada, na završetku svečane Euharistije, u Solinu 12. rujna 1976. godine, pred likom Gospe od Velikog hrvatskog zavjeta, zagrebački je nadbiskup Franjo Kuharić, u ime čitave Crkve u Hrvata obnovio tisućljetnu vjernost naroda Isusu po Mariji te utvrdio pradjedovski zavjet. Kako samo aktualno u našoj stvarnosti, 40 godina kasnije, zvuče riječi toga zavjeta, kad je blagopokojni nadbiskup Kuharić doslovno molio za uporište: "Daj, Majko, Milosti puna, da po Tvom zagovoru oživi Crkva i Domovina. Daj da se sakupi što je rasuto, da se osvijesti sve što je zaboravljeno, da iz vjerne i teške prošlosti izraste vjerna i svjetlija budućnost".
Kako samo pogađaju sljedeće riječi toga zavjeta: "Bila si Majka naše Crkve i našega naroda u stoljećima kad smo se kao Narod i kao Crkva rađali; bila si nam Utočiste u krvavim vremenima kad smo izdisali pod udarcima; bila si stijeg naših pobjeda i stalni poticaj naših obnova. U brojnim Tvojim prošteništima diljem Domovine svojoj si djeci ulijevala pouzdanje i hrabrost, Ti koja si i sama stajala pod križem svoga Sina. Tvoja su svetišta i danas izvorišta nade i središta obnove. Majko naše prošlosti, budi Majkom i naše sadašnjosti i naše budućnosti! Danas i sutra, u vremenu koje se diči napretkom, ali koje često 'smrću duše tijelo hrani', sve nam više treba svjetla i ljubavi Tvoga djevičanskog i materinskog Srca".
Tako je molio hrvatski narod prije 40 godina, a ta molitva obvezuje i nas danas, kad naš narod vapi za demografskom obnovom, kad vjetar njiše prazne kolijevke, kad nam se gradovi i sela sve više pustoše, kad nam je toliko potrebna hrabrost, snaga, pouzdanje u život. Stoga danas, pred likom Majke Božje Bistričke, ponavljam sa svojim časnim prethodnikom kardinalom Franjom Kuharićem vapaj našoj nebeskoj Majci: "Majko naše prošlosti, budi Majkom i naše sadašnjosti i naše budućnosti!... Povjeravamo se Tvojoj zaštiti. Ti znadeš najbolje sve naše nevolje. Znaš što se događa u našim obiteljima… Prazne obitelji … znak su umiranja. Majko Milosti, ne daj da umremo!", naglasio je zagrebački nadbiskup.
Bozanić o Alojziju Stepincu
"Dragi Marijini hodočasnici, jedno je sigurno: ni kao pojedinci, ni kao narod, ne možemo stići do blagostanja bez duhovnoga kapitala, a put do njega nam nitko ne može zapriječiti, nikakva institucija, nikakva ideologija, nikakva agencija. Do tog se kapitala dolazi isključivo s pouzdanjem u Boga kakvo je imala Blažena Djevica Marija i toliki kojima je ona bila uzor.
"U Tebe se, Gospodine, uzdam" – bilo je geslo blaženog Alojzija Stepinca. Sav duhovni kapital što nam je ostavio taj uzorni učitelj pouzdanja u Boga, ni danas ne gubi na aktualnosti. Godine 1944., u jednoj od posljednjih propovijedi na Mariji Bistrici, ovako je zavapio Mariji: "Pomozi nam", rekao je Bozanić u propovijedi i nastavio: Danas kad se lomi svijet, a potop svih mogućih naziranja poplavljuje duše, pomozi svome hrvatskom narodu da ostane vjeran hrvatskoj i katoličkoj prošlosti. Već mu se dva stoljeća pokušavalo sad pod ovom sad pod onom prilikom narinuti komunističko naziranje na svijet. Hrvatski ga je narod do sada plebiscitarno odbio. Pomozi da odbije i u buduće sustav koji ne pozna […] ni svetišta obitelji, ni slobode vjeroispovijesti. Pomozi isto tako da ne padne nikada na koljena, niti pred idolom novca ili zablude. Neka ne zaboravi da samo jednom ima služiti: Bogu Stvoritelju svome" – Stepinčeve su riječi.", rekao je Bozanić.
Miroljubivost i osjećaj za pravdu našeg naroda
Poručio je Bozanić vjernicima da ima puno dobra u našoj sredini te da u našem narodu živi jaka svijest solidarnosti koja se očituje u suočavaju s nevoljama i potrebama ljudi. Dodao je da je potrebno čuvati spomen na velikodušne, hrabre i jednostavne geste naših ljudi kad su se susretali s potrebama drugih.
"Ovaj narod, jer ga je oduvijek resila miroljubivost i osjećaj za pravdu, umoran je od toga da istinu o svojoj povijesti mora tražiti na sudovima izvan svojih granica. Stoga želi da se u Domovini stvore uvjeti za pravni i zakonodavni sustav u koji se može pouzdati", istaknuo je Bozanić.
Propovijed je završio ponovno se pozivajući na Stepinca, za kojega je rekao da bi danas zazvao Blaženu Djevicu Mariju da pomogne hrvatskom narodu da ostane vjeran vjeri svojih očeva i djedova.
Procesija u Sinju
Blagdanska procesija u povodu svetkovine Velike Gospe u Sinju krenula je danas prijepodne ispred crkve Gospe sinjske, a sliku Čudotvorne Gospe u procesiji nose naizmjenice sinjski alkari, bogoslovi, časne sestre, predstavnici braniteljskih udruga i medicinske sestre.
Prema procjenama policije, u procesiji sudjeluje oko 50 tisuća vjernika, a među sudionicima je i tehnički ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Očekuje se i da će tijekom cjelodnevnih blagdanskih svečanosti u Sinju danas boraviti oko 100 tisuća vjernika obzirom da se mise služe od rane zore, a bit će i u popodnevnim satima. Procesiju je predvodio nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić koji također predvodi misno slavlje.
Vjernici od ranog jutra pristizali u marijanska svetišta
Krećući se sinjskim ulicama, sudionici procesije pjevali su pjesme u slavu Čudotvorne Gospe Sinjske, što je povremeno prekidano porukama s razglasa u kojima se, među ostalim, poziva Gospu da vjernicima pomogne "nositi osobne i društvene križeve i poteškoće".
Ovogodišnje blagdanske svečanosti u Sinju održavaju se pod geslom "Marijo, Majko milosrđa, moli za nas".
Proslava blagdana Velike Gospe obilježava se i u trsatskom svetištu. Mise se održavaju u perivoju svetišta. U Trsat je stigao i HDZ-ov Ivan Šuker.
U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Nije Čenstohova, nego Czestochowa.. a ako vam se, dragi novinari, urednici, fonetičari, baš piše po Karadžiću, onda barem napišite ispravno.