U Zagrebu će se 15. studenoga u dvorani CineStar Z Centra održati konferencija GALP – ChalLEANge 2023. Riječ je o najvećoj konferenciji u području Lean, Digitala, Leadershipa i Greena u Hrvatskoj. Organizatorica konferencije je Anja Štefanić, koja je na čelu mladog tima koji ima ambiciju, kako kažu, mijenjati hrvatsko gospodarstvo i Hrvatsku. Anja Štefanić autorica je znanstvenih radova i članaka iz područja Leana i Industrije 4.0, predavač je iz područja Lean Leadershipa na Lean Akademiji, vodila je implementacije Leana u poznatim hrvatskim poduzećima, vodi seminare i edukacije iz teme Leana i Industrije 4.0 te je voditeljica projekta "100 Pametnih tvornica".
Kako najlakše prevesti i objasniti pojam "lean" tako da bude razumljiv najširoj publici?
Pojam "lean" koristi se u kontekstu poslovanja i proizvodnje kao način optimizacije procesa radi povećanja efikasnosti, ali i eliminacije gubitaka. Lean se fokusira na smanjenje gubitaka i bespotrebnog trošenja vremena i resursa s ciljem veće efikasnosti rada, bolje kvalitete proizvoda ili usluga i smanjenje troškova. Lean radi i na smanjenju nepotrebnih zaliha, kontinuiranom poboljšavanju ljudi, procesa i rada te boljem razumijevanju potreba klijenata. Lean kao poslovna filozofija i metodologija potječe iz Toyotine proizvodnje iz Japana. Kada govorimo o gubicima u leanu, važno je spomenuti koji su to tipovi gubitaka. To su: prekomjerna proizvodnja koja nije potrebna, razna čekanja, loše kretanje materijala unutar proizvodnje i transport, prekomjerna obrada, nepotrebne zalihe i nedovoljna iskorištenost ljudskog potencijala odnosno, ne uključuje se dovoljno ljude u procese poboljšanja kvalitete rada, a upravo oni najbolje znaju svoj proces i mogu itekako pridonijeti unaprjeđenju.
Jedna je od tema konferencije u tom smislu je "lean management". O čemu će ovdje biti riječi?
Jedna od pet dvorana na ovogodišnjoj ChalLEANge konferenciji ima temu lean. Želimo upoznati sudionike konferencije s leanom, kako krenuti u promjenu i lean način rada, ali i što ih čeka na tom putu. Također, imat ćemo panel "Od kaosa do reda – primjeri uspješnih lean transformacija", tijekom kojeg ćemo čuti primjere i stvarne priče poduzeća koja rade na lean način te kako su oni otklonili svoje gubitke i koliko im je lean olakšao svakodnevni rad. Zatim ćemo jedan panel posvetiti temi "Gdje je novac? – mjesta ušteda u procesu", pri čemu ćemo analizirati temu financija u lean projektima istražujući mjesta za uštede u procesima te razgovarati o Kaizen konceptu koji kroz ideje stvara dodatne financijske prednosti za poduzeća. Naravno, ne ide uvijek sve po planu, kada god uvodimo neki novi sustav ili način rada, realno je da dolazi do otpora i prepreka. Upravo iz tog razloga jednu temu ćemo posvetiti kako premostiti otpore i prepreke u implementaciji leana i kako motivirati zaposlenike da prihvate lean način rada. U sklopu naše Lean Akademije polaznici rade pilot projekte u kojima za vrijeme cijelog trajanja Akademije implementiraju lean u svoje poduzeće te ćemo na jednom panelu čuti upravo primjere ušteda i projekata koje su naši polaznici napravili. Baš kao i u lean-u, uz male korake mogu se napraviti velike stvari za poduzeće pa se tako trudimo i da na našoj Lean Akademiji u kratkom vremenu napravimo velike projekte. U ovoj dvorani dotaknuli smo i temu kako lean pomaže svakom čovjeku u osobnoj organizaciji vremena ili kao osobni asistent gdje nam je cilj inspirirati sve sudionike da krenu razmišljati na lean način.
POVEZANI ČLANCI:
Jedna od tema konferencije je i zelena cirkularna ekonomija. O čemu se ovdje radi?
Jedan panel u GREEN dvorani – "Upotrijebi me ponovno – kada otpad postane sirovina", fokusiran je na cirkularnu ekonomiju. Kako radimo dugi niz godina u proizvodnji i želimo što više zaštititi planet na kojem živimo, aktivno ukazujemo na važnost cirkularne ekonomije. Želimo upravljati otpadom na način da ga smanjimo koliko god je to moguće te tražimo načine da ga pretvorimo u sirovinu koju ćemo onda ponovno koristiti u postupku proizvodnje. Svijet je danas okrenut prema cirkularnoj ekonomiji i želi ići prema tom smjeru, ali nije uvijek lako smisliti iz otpada sirovinu. Da ne pričamo samo o proizvodnji, u ovoj dvorani spomenut ćemo i hranu i kao primjer cirkularne ekonomije u hrani je, zapravo, zero waste princip, koji puno poznatih restorana diljem svijeta danas koristi, a radi se o tome da se niti jedan dio hrane ne baci (koji bismo inače bacili), nego iskoristi na maštovit način za jelo.
Surađivali ste s dosta domaćih kompanija. Na kojoj su oni razini kada se o lean metodologiji radi, odskaču li neke posebno u tom smislu, može li se za neki sektor reći da je bolji od ostalih?
U našem dugogodišnjem radu surađivali smo s dosta domaćih kompanija i drago mi je primijetiti da je sve veći interes za lean. Od naših početaka mi radimo na podizanju svijesti o važnosti hrvatske industrije i njezine modernizacije. Puno poduzeća ili koristi lean ili razmišlja krenuti na svoje lean putovanje, ali i dalje još postoji puno poduzeća koji odgađaju to svoje putovanje, vjerujući da im je dobro i ovako. Poduzeća nas najčešće zovu da implementiramo lean kada ih potakne neki vanjski faktor, poput novog kupca, stranog dobavljača, partnera koji radi na lean način i želi da i oni rade na taj način. Naravno da bi mi bilo draže da više poduzeće dođe k nama jer želi biti bolje i raditi na vlastitom unaprjeđenju, ali shvaćam da su današnje poslovne prilike takve da smo više fokusirani na gašenje požara, umjesto da ga preveniramo. S lean-om možemo prevenirati sve požare u proizvodnji. Ne bih posebno izdvajala sektore, reći ću samo da najviše poduzeća koja razmišljaju na lean način dolaze iz metaloprerađivačke industrije, zatim energetike pa elektroindustrije. Također, jako mi je drago da u zadnjih dvije godine prehrambena industrija kod nas se počela itekako buditi po pitanju lean-a te smo iznimno ponosni na projekte s prehrambenom industrijom.
Vaša je tvrtka napravila i projekt Pametne tvornice. Imamo li ih u Hrvatskoj koja po industriji nije najpoznatija?
Tako je, naša tvrtka je osmislila i trenutno radi Projekt „100 Pametnih tvornica“. Brojka u nazivu ovog Projekta pokazuje koliko smo ambiciozni u tom projektu. Ne kažem da će biti lako, ali to je neki cilj kroz godine. Ovim Projektom, važno nam je modernizirati hrvatsku industriju te transformirati tvornice u pametne tvornice u manje od dvije godine jer naprosto nemamo vremena za dugu transformaciju što se tiče Industrije 4.0. U središtu ovog Projekta su ljudi te im želimo pružiti edukaciju na području digitalnih vještina. Suprotno mišljenjima da će pametne tvornice dovesti do ukidanja radnih mjesta, mi upravo želimo pojasniti da se to neće dogoditi, nego da će se otvarati nova radna mjesta, novi smjerovi na fakultetima i nove struke te da će tehnologija olakšavati rad. Imamo nekoliko tvornica koje su na putu transformacije i imat ćemo priliku čuti ih na našoj konferenciji. Ne bih rekla da nismo najpoznatiji po industriji, nego bih rekla da je industrija nepravedno zanemarena. Svi naši projekti usmjereni su upravo na isticanje važnosti industrije i ulaganja u nju.
Na koji način našim tvrtkama predstavljate lean metodologiju, u smislu ima li njihov management predznanja za tako nešto, koliko je zainteresiran?
Svakodnevno radimo na približavanju filozofije lean-a poduzećima u Hrvatskoj. Kao što sam rekla, najčešće nas zovu zbog nekog vanjskog faktora ili nekog KPI-a kojeg treba poboljšati, ali ima i puno poduzeća koja godinama proučavaju i razmišljaju krenuti na lean putovanje te nas iz tog razloga zovu. Ono što mi je posebno drago je da dobivamo i puno preporuka nakon jednog uspješnog projekta koji napravimo s velikim uštedama, ali i tim projektom omogućimo tvrtkama daljnje širenje i ulaganje. Imamo različite situacije, od toga da želja za lean-om dolazi od nižeg menadžmenta ili iz same proizvodnje, do toga da top menadžment zapravo želi implementirati lean. I jedna i druga situacija nas veseli, samo je razlika kako ćemo osmisliti projekt. Svaki naš projekt je custom made i niti jedan nije isti.
Koje su osnovne pogreške koje ste uočili kod domaćih tvrtki, gdje uska grla koja sprečavaju da se dođe do maksimalno unaprijeđenog procesa?
Kako u provedbi proizvodnih ili logističkih procesa najvažniju ulogu imaju ljudi, to se lean management bazira na uvažavanju zaposlenika. Naša iskustva pokazuju da najviše vremena je potrebno utrošiti kako bi se u poduzeću promijenio mindset (način razmišljanja), što nam onda predstavlja usko grlo u provedbi lean managementa. No, zadnje implementacije pokazuju da je menadžment pojedinih poduzeća počeo prihvaćati ovaj vrlo važan princip leana, a to je uvažavanje zaposlenika. Ono što nam je sada veliki izazov je kako uključiti zaposlenike iz drugih država (Filipini, Nepal) koji rade u poduzećima, s obzirom na njihovo slabo poznavanje našeg jezika i engleskog, a i ne poznavanja lean managementa i nekih drugih poslovnih strategija za poboljšavanje procesa. Kao odgovor na stranu radnu snagu, osmislili smo edukacije kako da ih upoznamo s lean-om i samim procesom proizvodnje na kojim rade.
Koja bi strana tvrtka bila uzor, možda Toyota poznata po svojem procesu proizvodnje?
Čitav lean management nastao je iz Toyotinog proizvodnog sustava i možemo reći da je Toyota predvodnik lean managementa. Svima nama koji se bavimo s lean managementom metode, tehnike i principi koje su osmislili inženjeri i menadžeri Toyote predstavljaju podloge za uspješnu implementaciju leana u poduzećima. Samo da spomenemo neke od industrijskih inženjera iz Toyote: Taiichi Ohno, Shigeo Shingo, Sakichi Toyoda, Kiichiro Toyoda. Napomenula bih da nam Japan može biti i uzor što se tiče mindset-a i kulture ophođenja prema poslu, ali i drugim ljudima.
Niz je interesantnih gostiju na konferenciji, neke možda i ne zamišljamo automatski na ovakvom događaju, poput Edina Mehmedovića iz "Života na vagi". U kojoj ćemo ulozi njega vidjeti?
Edin Mehmedović iz "Života na vagi" sudjelovat će na panelu "Promjenofobija" te će govoriti o otporu prema promjeni i zašto je mnogima toliko teško prihvatiti, ali i ući u samoinicirane promjene. Na ovom panelu govorit ćemo o razlikama između discipline i motivacije, o važnosti podrške i vodstva u procesu promjene, ali i o Edinovu iskustvu vođenja raznih profila ličnosti kroz proces ozbiljne fizičke, ali i mentalne promjene.
Ne vidimo, međutim, niti jednog političara. Kako to, znači li da oni o ovoj temi ne znaju previše ili država naprosto nema interesa?
Još nismo objavili sve govornike, svakako vas pozivam da pratite web naše konferencije jer svaki tjedan izlazimo s novim govornicima. Naravno, tražili smo podršku Vlade i ministarstava te vjerujemo da će nas i oni podržati u ovom velikom projektu. Na samoj konferenciji govorit ćemo i o važnosti suradnje države, znanstvene zajednice i gospodarstva te da možemo uspjeti samo uz međusobnu suradnju i podršku.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: David je hrvatski rekorder u slaganju Rubikove kocke, složi je za samo 5,55 sekundi
Točno je da je Toyota postavila određena načela upravljanja kvalitetom i da ih razvija. Širom svijeta prihvaćena su kao okvir za poboljšavanje poslovanja u cilju povećanja konkurentnosti. Radi se o procesu poboljšavanja na načelu PDCA ciklusa i taj proces nikad ne završava. Put je cilj. Toyota je primjer za upravljanje kvalitetom u svijetu, ali važno je da je učila na svojim pogreškama. U jednom razdoblju bili su stavili profit iznad kvalitete i doživjeli katastrofu i milijarde dolara troškova zbog nekvalitete. Ali, priznali su pogrešku i promijenili strategiju. Njihova strategija je kvaliteta. Da bi se radilo na poboljšavanju najprije treba priznati pogrešku. Naši menadžeri, uglavom ovisni o političkim partijama, nikad ne priznaju pogrešku. Imaju defekt kao i njihovi sponzori političari. I problem je što se smatra da menadžer nema pravo pogriješiti. Potpuno krivo. I neostvarivo. Gdje bi nam bio kraj da menadžeri uvijek donose samo ispravne odluke.. Svi ljudi griješe, samo pametni znaju kad su pogriješili. Uslijed promjene konteksta i Toyota je prilagodila neka svoja načela i koncepte kvalitete kao npr. JiT - Just in time, koncept upravljanja zalihama, što ne znači da je odustala od njega. Naprotiv. U nekim zemljama održavaju se i konferencije pod nazivom Toyotarity, što bi značilo nešto kao razmišljanje na Toyotin način.