Pitanje Ljubljanske banke (LB) najvjerojatnije će se rješavati u sklopu sukcesije. Iako sudionici razgovora u Otočcu na Krki šute, kao i premijeri Hrvatske i Slovenije, takav bi se zaključak dao nametnuti iz neslužbenih informacija kojima raspolažemo. Više puta potvrdili su nam da "nema riječi o poravnanju" te da je riječ "o rješenju koje je bilo na stolu, odnosno o kojem se već razgovaralo u nekom obliku".
>> Pusić i Erjavec složili se oko rješenja za Ljubljansku banku!
>> Milanović o sporu sa Slovenijom: Neće biti ni po našem ni po njihovu
Poštovanje sporazuma
Prvi korak u rješavanju problema bila bi odluka što s tužbama koje su hrvatske banke podigle protiv Ljubljanske banke. Ništa osim povlačenja tužbi slovenskoj strani nije dovoljno. Hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić pred članovima saborskih odbora, govoreći o rješenju, izbjegavala je riječ "povlačenje", koristeći termine poput "staviti na stranu".
To bi bio signal da hrvatska strana mora odlučiti što napraviti u tom slučaju i što Hrvatska dobiva ili gubi takvom odlukom.
Ponovno su nam potvrdili da je okvir rješenja došao od Karla Erjavca, slovenskog ministra vanjskih poslova. Slovenija je LB svrstala u sukcesijsko pitanje i od tog stava ne odustaje. Prije tri godine tadašnji premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor dogovorili su se da je riječ o bilateralnom pitanju koji će se rješavati uz politički okvir i uz poštovanje međunarodnih sporazuma pa i sporazuma o sukcesiji, no tada je napravljen manevar s hrvatske strane, a akcija je bila koordinirana s tadašnjim guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim. Ministar financija Ivan Šuker pisao je Banci za međunarodna poravnanja u Baselu, ali se ona, nakon propalih pregovora o sukcesiji Jugoslavije, proglasila nenadležnom.
Ne žele biti medijator
No, ministrica Vesna Pusić predložila je prije nekoliko mjeseci Erjavcu da ponovno kontaktira s Baselom. Erjavec je pristao, ali je opet kao uvjet naveo povlačenje tužbi. Na svoje pismo nije dobio odgovor iz Zagreba. No, Basel ipak pristaje dati prostorije i administraciju, ali ne želi biti medijator. Ta bi mogućnost, pretpostavlja se, ipak mogla biti iskorištena, s time da u razgovor ne bi ipak bile uključene sve države sljednice, već samo Hrvatska i Slovenija.
Za ulazak Srbije onda će biti potrebno platiti ratnu štetu. Ako mogu Slovenci nas onda možemo i mi druge.