Možda vam je nježnost i umiljatost prvo što vam padne na pamet kad netko kaže da ima mačku. No, njihovi vlasnici vrlo često susreću se s brojnim problemima koje ponekad ne mogu sami riješiti. Posebno kad se u svoj dom odluče dovesti još jednu mačku.
– Mačke se često smatraju samotnjacima i misli se da im je dobro kada su same. To nije točno, jer mačke mogu biti vrlo društvene, zaigrane te željne maženja i nježnosti. No, pažljivo biraju svoje društvo i može im biti potrebno vrijeme da prihvate nekoga novog – kaže dr. sc. Irena Petak, savjetnica za ponašanje životinja i dodaje kako je upravo nerazumijevanje mačjeg poimanja društvenosti i teritorijalnosti razlog nekih od najčešćih problema u ponašanju na koje se žale vlasnici mačaka.
– Nažalost, problem nije uvijek prepoznat pa se često pokušava riješiti na krivi način. Istovremeno, novija znanstvena istraživanja donose nam sve više znanja o mačjoj društvenosti, komunikaciji, prilagodbama životu uz čovjeka, teritorijalnosti i emocionalnosti. To nam daje neke odgovore na pitanje zašto ovaj problem u ponašanju nastaje, kako ga se može spriječiti te kako pristupiti rješavanju problema. Mislim da se svijest naših građana o mačkama popravlja i kroz program inozemnih medija koji pokazuju da je moguće pomoći mačkama i vlasnicima kada oni smatraju neko mačje ponašanje problemom. Mačke koje imaju dobar odnos s vlasnicima ostaju u svom domu, nisu odbačene na ulicu ili predane na skrb nekoj udruzi. Kako u Hrvatskoj nemamo skloništa koja bi se brinula za mačke, neke mačke nikada ne dobiju drugu šansu za novi dom. – ističe dr. Petak.
Upravo i zbog toga za sve koji se susreću s nekim od problema u ponašanju svojih maca organizira predavanje. Bit će riječi o mačjoj društvenosti i osnovama komunikacije, što mačke smatraju svojim teritorijem, organizaciji doma po mačjem ukusu, kako dovesti mačku u dom u kojem već živi mačka, kako ih upoznati, koji problemi mogu nastati i kako ih riješiti.
– Ovo je tema za koju znam da će biti korisna svim vlasnicima i skrbnicima mačaka. Ljubitelji mačaka često žele imati više od jedne mačke, ili im se dogodi da pronađu neko mače na ulici. No, mačke imaju svoja pravila kada je riječ o društvu, i prihvaćaju samo odabrano društvo. Stoga se nadam da će moje predavanje pomoći boljem razumijevanju mačaka i time pridonijeti njihovoj dobrobiti. U djetinjstvu i mlađim danima imala sam više udomljenih mačaka. Bile su vrlo različite po osobnosti, i to me zainteresiralo za njihovo ponašanje. Nažalost, u Hrvatskoj o mačkama nema dosta edukativnih sadržaja. Nadam se da ću kroz ovo i neka predavanja koja pripremam uspjeti približiti mačji pogled na svijet svima zainteresiranima. U našem društvu one su još uvijek zapostavljene i podcijenjene. Vjerujem da je edukacija dobar način da se to promijeni – kaže dr. Irena Petak u najavi predavanja, na kojem gostuje i Barbara Jagec, studentica 5. godine na Veterinarskom fakultetu i volonterka Udruge Sklonište dobrote.
– Volontiram već šest godina, a Udruga je osnovana 2013. godine. Od tada je zbrinula preko 1000 mačaka s ulice i udomila ih preko 800. Jedan od bitnijih programa koje udruga provodi je "Uhvati - steriliziraj - vrati" gdje se mačke koje nisu socijalizirane hvataju posebnim metodama, kastriraju i nakon oporavka vraćaju u njihovu okolinu. Tako se sprječavaju nova neželjena legla, a nakon kastracije popravi se i zdravstveno stanje mačaka. Nadam se da će se uskoro više vremena i novaca posvetiti mačkama i njihovim problemima, kao što su mačje zarazne bolesti, ali i rješavanju nedostatka prostora za njihovo zbrinjavanje. Upravo edukacijom i ovakvim predavanjima za građane možemo postići bolju kvalitetu suživota ljudi i mačaka – kaže Barbara Jagec.
Predavanje je u subotu 9. ožujka, Savska cesta 159, a počinje u 18.30 sati. S obzirom na ograničen broj mjesta, najavite se na dr.sc.irena.petak@gmail.com, a više o predavanju i drugim problemima u ponašanju životinja možete doznati na Facebook stranici Argos.
Mačkama nije mjesto u prirodi jer one ubijaju ptice i druge male autohtone životinje. Mačke mogu biti konkurencija za hranu i životni prostor i širiti bolesti i time ugrožavaju divlju mačku i risa u Hrvatskoj i širom Europe. Još je gora situacija u Australiji i Sjevernoj Americi gdje podivljale (alohtone) mačke dovode mnoge autohtone vrste do izumiranja.