Dosad je ovom mjesecu na hrvatskim cestama poginulo 20 osoba, tri više u odnosu usporedno razdoblje lani. Ukupno je od početka godine dosad u prometu smrtno stradalo 88 osoba, dok je u istom razdoblju lani u prometnim nesrećama poginulo 86 osoba. Prethodne dvije godine Hrvatska je pak imala pad broja poginulih na cestama. A taj bi se trend, sudeći po trenutačnim brojkama, mogao, nažalost, ponovno preokrenuti.
Lockdown smanjio brojke
Tako je u 2019. RH prvi put imala u jednoj godini manje od 300 poginulih na cestama – 297. Taj broj lani se smanjio na 237 smrtno stradalih, i to u prvom redu zbog lockdowna koji je bio uveden za suzbijanje širenje koronavirusa. Prema mjesečnim podacima iz 2020. o broju smrtno stradalih na cestama jasno se vidi kad su pandemija i zaključavanje počeli, a kad je došlo do popuštanja mjera.
Tako smo lani u siječnju i veljači, znači prije početka pandemije, imali rast broja poginulih na cestama u odnosu na iste mjesece 2019., a od ožujka, kad je počelo zatvaranje, broj poginulih počeo je značajno padati svaki mjesec sve do srpnja, kad je došlo do većeg popuštanja mjera zbog turističke sezone i time većeg prometa na cestama. Vraćanje nekih mjera na jesen, opet dovodi do pada broja smrtno stradalih na cestama, osim u studenom. No u prosincu kad su uvedene još strože mjere bilježi se veliki pad broja poginulih u odnosu na prosinac 2019. – s 37 na 12. Lockdown u siječnju i veljači opet je doveo do pada broja poginulih na cestama, no od ožujka, kad se krenulo s popuštanjem mjera u Hrvatskoj, opet se bilježi rast broja poginulih na cestama.
Tako je u trećem mjesecu u prometu smrtno stradalo 15 osoba za razliku od ožujka 2019. i 2020. kad ih je stradalo 12. U travnju je ta razlika još veća, 23 poginula u 2021. u odnosu na 16 u 2020.
Pri tome svemu ističe se da je broj poginulih po mjesecima u ovoj godini vrlo blizu broja poginulih u 2019., pretpandemijskoj godini. U dosadašnjem razdoblju ove godine tako imamo ukupno 88 poginulih na cestama, a u istom razdoblju 2019. bilo ih 97. Valja istaknuti da je u ovogodišnjem siječnju, kad je na snazi bio stroži lockdown, bilo 14 poginulih na cestama, za razliku do od siječnja 2019. i 2020., kad su smrtno stradale 22, odnosno 23 osobe. U veljači ove godine, kad su neke mjere popuštene, poginulo je 16 soba, a 14 u istom mjesecu 2019. U ožujku ove godine je poginulo 15 osoba, a u trećem mjesecu 2019. imali smo 12 smrtno stradalih na cestama. U travnju 2019. u prometu je poginulo 26 osoba, a u istom mjesecu ove godine 23 osobe.
Tajnik udruge Sigurnost u prometu Georg Davor Lisičin ističe da smo u 2020. u prva dva mjeseca bili gori po broju poginulih u odnosu na i siječanj i veljaču 2019. On navodi primjer slovenske Agencije za sigurnost cestovnog prometa koja je u svom izvještaju o stanju sigurnosti prometa u 2020. ima poseban dio o lockdownu te da su grafikonom prikazali što se događalo s prometom u Deželi u onim mjesecima kad je bilo na snazi zaključavanje.
Slovenci su to izvješće završili zaključkom da su pad broja poginulih i povoljnije stanje sigurnost u prometu 2020. uglavnom uvjetovani pandemijom COVID-19. A mi to uglavnom nigdje ne spominjemo – govori Lisičin misleći pod mi na MUP.
Koriste se polupodaci
A i ako i kada spominjemo, nastavlja, onda se koriste polupodaci pa se tako navodi da je samo osam posto bila pala mobilnost kod kategorije osobnih automobila, ali ne spominju se javni prijevoz i teretna vozila. Što je, pita se, sa strancima kojih je lani u Hrvatskoj bilo 50 posto manje i za vrijeme turističke sezone i općenito tijekom godine. To je značilo, navodi Lisičin, i 50 posto manje stranog prometa na našim cestama, a to nitko ne spominje.
Lisičin ističe da kod nas policija izvještava i interpretira podatke onako kako njoj odgovara, kako bi opravdala sebe i svoj rad.
On kritizira odluku da se u Hrvatskoj ne osnuje agencija za sigurnost cestovnog prometa i da to i dalje ostaje u nadležnosti MUP-a. Ističe pri tome da ni u lockdownu nismo uspjeli ostvariti cilj od 213 poginulih na cestama do 2021.
Samoproglašena udruga..Sigurno siše pare iz proračuna