Ustavni sud donio je još jednu u nizu odluka vezano uz izborno zakonodavstvo, kojom nije prihvatio ili odbacio prijedloge pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, niza udruga i stranaka za ocjenu nekoliko odredbi Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
Laburisti su prigovarali odredbi koja regulira nespojivost dužnosti zastupnika s dužnošću župana, gradonačelnika Zagreba i njegova zamjenika, a ne i s dužnošću čelnika u ostalim gradovima i općinama. Međutim, Ustavni sud je ustvrdio da se načelo diobe vlasti odnosi na "državnu vlast", koja je Ustavom ograničena zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelnici općina i gradonačelnici odnosno njihovi zamjenici nisu "čelnici izvršne vlasti" na državnoj razini, već izvršna tijela jedinica lokalne samouprave. Zbog te pogrešne početne teze predlagatelj izvodi i pogrešan zaključak da postoji ustavnopravna nespojivost tih dužnosti (lokalne izvršne i državne zakonodavne).
Stranka reda napala je 5-postotni izborni prag, ali i to je odbačeno, među ostalim i s argumentom da je i Europski sud za ljudska prava u slučaju Turske visoki izborni prag od 10 posto ocijenio još uvijek legitimnim.
Odredbu o uskrati biračkog prava pravomoćno lišenima poslovne sposobnosti koju su mnogi napali zakonodavac je sam izbrisao. To što zastupnicima prestaje mandat ako im sud pravomoćno oduzme poslovnu sposobnost Ustavni sud je zasad dužan poštovati jer ni u EU o tomu nema suglasnosti i Ustav dopušta da se zakonom ograniči biračko pravo, k tomu pod sudskom kontrolom.
>>Koliko je štetna bezobraština Peđe Grbina
>>Vlahušić i Kukuriku koalicija profitirat će od odluke Ustavnog suda
Majko mila tko je ove suce školovao????