Muke se po tužiteljstvu u slučaju Agrokor i krakovima jedne od najvećih malverzacijskih priča u Hrvatskoj “teškoj” 1,2 milijarde kuna, nastavljaju. Jer dok u tzv. velikom Agrokoru, u kojem su još u listopadu 2017. osumnjičeni Ivica Todorić i još 14 osoba, istraga još nije okončana iako je, s obzirom na zakonske rokove za dovršetak istrage, davno trebala biti, Općinski kazneni sud u Zagrebu je u toj zamršenoj ekonomsko-financijsko-pravosudnoj priči, tužiteljstvu opalio još jednu pljusku. I to zvučnu jer je u aferi Mjenice zasad od 13 podignutih optužnica odbacio njih – 12.
Prva bitka dobivena
Riječ je o slučaju u kojem je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 28. kolovoza 2019. podiglo 13 gotovo identičnih optužnica protiv 29 osoba, uglavnom direktora i odgovornih osoba u poduzećima koja su bili dobavljači Agrokora. Radilo se o Francku, Sokol-Mariću, AWT-u, Internationalu, Chromos Agri, Pet Promu, Agrofructusu, Tehnici, Krašu, Saponiji Unex Mediji i Alce Zagrebu. Direktori i odgovorne osobe u spomenutim tvrtkama optuženi su za krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Konkretnije, tužiteljstvo je u optužnicama tvrdilo da su veliki dobavljači lažirali fakture o isporuci robe.
Optuženici su, tvrdilo je tužiteljstvo, preko mjenica naplaćivali te lažne fakture pa su potom prodavali dug faktoring kućama, čime su, smatralo je tužiteljstvo, prikriveno financirali Agrokor. Obrane optuženika od početka su tvrdile da tu nije riječ o kaznenom djelu jer je bila riječ o valjanim mjenicama, koje su na koncu priznale i banke. Takav stav obrana očito je podržao i Općinski kazneni sud u Zagrebu, koji je odlučivao o njihovoj pravomoćnosti. Kako se neslužbeno doznaje, sud je uvažio stavove obrana da je mjenica prenosivi vrijednosni papir koji glasi na određeni dio novca, pa samim tim klauzula “vrijednost primljena u robi” ne predstavlja obvezni dio mjenice.
Sud je smatrao da je posao s mjenicama neovisan o prethodnom poslovnom odnosu pa da samim tim neobavezni sadržaj mjenice kao vrijednog papira koji glasi na iznos novca ne dovodi u pitanje ni valjanost mjenice ni zakonitost posla na koji se ona odnosi. Da je 12 od 13 optužnica odbačeno, potvrdio je i ŽDO Zagreb.
– Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u razdoblju od 2. ožujka 2020. do 15. srpnja 2020. zaprimilo je odluke optužnih vijeća Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu u odnosu na 12 optužnica. Optužna vijeća tog suda odbacila su naznačenih 12 optužnica. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je žalbe protiv takvih sudskih odluka, no u povodu njih još nisu zaprimljene odluke višeg suda – navodi tužiteljstvo u odgovoru na upit. Iako je tužiteljstvo izgubilo prvu bitku, situacija se na koncu možda može promijeniti u njihovu korist ako viši sud, a to će u ovom slučaju vjerojatno biti Županijski sud u Zagrebu, odluči drugačije.
Odnosno, ako ukine odluke Općinskog kaznenog suda te im slučaj vrati na ponovno odlučivanje. Takvih situacija u raznim, pogotovo medijski razvikanijim predmetima u kojima su optuženici poznate osobe, bilo je i ranije. U sličnim situacijama viši sud je do sada često zauzimao stav da optužna vijeća samo trebaju ustanoviti je li istraga koja je dovela do podizanje optužnice provedena u skladu sa zakonom, dok se o tome ima li ili nema kaznenog djela treba ustanoviti tijekom sudskog postupka. Hoće li to i ovdje biti slučaj, tek će se vidjeti, no ako viši sud potvrdi odluku Općinskog kaznenog suda, to će onda značiti da je ta odluka pravomoćna te da tužiteljstvo na kazneni progon u slučaju Mjenice može zaboraviti. Što se pak tiče velikog Agrokora, pitanje kada će ta istraga biti okončana lagano postaje pitanje za milijun kuna. Jer, svi zakonski rokovi za dovršetak te istrage, na što obrane često upozoravaju, odavno su probijeni.
Vještacima 10,8 milijuna kn
Prema posljednjim neslužbenim informacijama, istraga je u činjeničnom djelu proširena na neke od postojećih osumnjičenika te bi, spominje se, uskoro mogla biti okončana. Cijeli slučaj zakompliciralo je i knjigovodstveno-financijsko vještačenje koje je provela poljska tvrtka KPMG jer u Hrvatskoj nije bilo vještaka koji su dovoljno educirani za izradu tako kompleksnoga financijskog nalaza. Kada je nalaz dovršen, elaboriran je na više od 400 stranica, a obrane su, naravno imale prigovore na njega, pa je nadopunjavan.
Za istragu slučaja Agrokor do sada je, prema podacima tužiteljstva, potrošeno malo manje od 13 milijuna kuna, od čega je 10,8 milijuna kuna plaćeno vještacima koji su izradili knjigovodstveno-financijski nalaz. Jedini postupak vezan za Agrokor u kojem je suđenje već počelo je onaj u kojem je Todorić s još tri osobe optužen da je iz Agrokora na jedan račun u Švicarskoj izvukao oko 1,2 milijuna eura. Suđenje je počelo u ožujku, prvi svjedoci saslušat će se u rujnu, a Todorić ne želi odvjetnika, pa mu ga je sud postavio po službenoj dužnosti. On tvrdi da se u tom postupku neće braniti jer nema od čega s obzirom na to da nije kriv.
Para vrti gde burgija neće. Ovo ima samo kod nas u Hrvatskoj