Najčešći uzrok bakterijske upale pluća je pneumokok, iako protiv tog uzročnika već 39 godina postoji učinkovito i sigurno jednokratno cjepivo. U RH je bar milijun osoba iznad 65 godina u riziku od pneumokoknih bolesti – osobe s KOPB-om, astmom, šećerom i kardiovaskularnim te bolestima bubrega i jetre, ali i svi s oštećenim imunosustavom.
No, godišnje se cijepi tek između 6000 i 8000 ljudi, što je manje od jedan posto, ukazuje dr. Dražen Jurković, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).
Prenesen kapljičnim putem, pneumokok prvo inficira sluznicu gornjeg dišnog puta i dugo može biti u nosu a da se osoba uopće neće razboljeti. Ako se krene širiti, prvo može uzrokovati blaže upale uha, sinusa i bronha, ali i teške upale pluća, a ako uđe u krv uzrokuje meningitis i bakterijsku sepsu odnosno invazivne pneumokokne bolesti. Kod kroničnih bolesnika može izazvati znatno pogoršanje bolesti. Rizik od invazivne pneumokokne bolesti povećava se s dobi i kroničnim bolestima 3 do 7 puta.
– Oko 39% starijih od 65 ima barem jednu kroničnu bolest, mada su svi u toj dobi pod povećanim rizikom, a povećan rizik ima i 19% mlađih odraslih. Od posljedica pneumokokne upale pluća, unatoč antibiotskoj terapiji, umrijet će jedan od 20 oboljelih, a od invazivne pneumokokne bolesti svaki peti od nje oboljeli i zato je važno takve bolesti spriječiti – naglasila je prof. Gordana Pavliša, voditeljica Odjela intenzivne i postintenzivne skrbi Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb na Jordanovcu, dodajući kako se cijepljenje protiv pneumokoka preporuča i malignim bolesnicima prije no što že na kemoterapiju.
Odrasle osobe koje prebole pneumokoknu upalu pluća imaju povećan rizik za smrtni ishod još pet godina, a stariji nakon ove pneumonije ostaju za jednu stepenicu manje funkcionalni, kognitivno ili fizički, navodi prof. Hrvoje Tiljak, liječnik opće medicine. Cijepljenjem se broj oboljelih smanjuje od 65% do 84%.
-Pneumokokne bolesti imaju sezonsku pojavnost, ali ne tako izraženu već se mogu javiti tokom cijele godine. Učestalije su s pojavom kroničnih bolesti, ali pneumokok napada općenito sve u stanju iscrpljenosti - opisuje dr. Tiljak.
Dr. Miroslav Venus, čelnik Epidemiološkog društva, iznio je podatak da se invazivna pneumokokna oboljenja u EU 2018. godine bilježe po stopi od 6,4 na sto tisuća stanovnika. Najugroženiji su najstariji i najmlađi, pa se kod starijih od 65 ta stopa 18,7, a kod djece do godine dana 14,4 na 100.000 stanovnika. Inače, cjepivo protiv pneumokoka za malu djecu je i kalendaru obaveznog cijepljenja, dok je za starije među cjepivima koje se preporuča.
Svojim su apelima liječnici predstavili ovogodišnju, drugu po redu kampanju "Stop teškim oblicima pneumokokne bolesti – cijepi se!". Kampanjom se želi ukazati na nepotrebno izlaganje riziku od pneumokoknih i, posebice, invazivnih pneumokoknih bolesti, kad imamo kvalitetno i učinkovito cjepivo, besplatno za kronične bolesnike, kojim se tokom cijele godine može cijepiti kod izabranog doktora ili kod epidemiologa u zavodima za javno zdravstvo. Cijepi se jednom u životu, samo u nekim slučajevima dvaput u pet godina. Međutim, ni rizik od pneumokoka nije dovoljno osviješten, pa tako ni cjepivo koje je tokom desetljeća primjene primilo više od 380 milijuna ljudi u svijetu.
Javnozdravstvene kampanje u Hrvatskoj iz nekog razloga nailaze na slab odaziv, kao što prevencija ni na kojem polju kod nas nije uhvatila korijena iako osim očuvanja zdravlja znači i uštedu zdravstvenog novca. Zdravstveni je sustav stoga u najvećoj mjeri usmjeren na kurativnu medicinu.
- Nastojimo razbiti percepciju koju je stvorio apsurdni antivakserski pokret - ppručuje dr. Dražen Jurković, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu. UPUZ je nositelj kampanje, uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva RH, Hrvatskog društva za javno zdravstvo HLZ-a i Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a.
