Ni ekstremno sušna 2011., ni ekstremno kišna i vlažna 2014. ne mogu se mjeriti s ovom godinom kad su u pitanju cijene na hrvatskim tržnicama. Iako većina domaćih proizvođača govori o prosječnoj godini u svojim povrtnjacima i voćnjacima, kilogram blitve ili brokule za 20 kuna, mahuna za 25, krumpira za 8, zelja, mrkve i luka za 10, kako ovih dana piše na štandovima zagrebačkog Dolca, Kvatrića ili Trešnjevke, u najblažoj mjeri šokiraju kupce.
Za češnjak i 65 kuna
– Ove godine odustala sam od zimnice. Cijene nikako da se unormale. Prije tri tjedna paprika rog na jarunskoj je tržnici koštala vrtoglavih 25 kuna, a ni s današnjom od 15 neće ništa biti od ajvara – kaže nam umirovljena Ankica A. Šljive su najskuplje u Rijeci. Kilogram košta i 14 kuna, a i cijene brokule i cvjetače od 30 kuna najviše su u odnosu na druge promatrane gradove – Zagreb, Osijek, Split, Sisak, Varaždin i Karlovac.
Za kilogram češnjaka u Rijeci treba izdvojiti i 65 kuna, u Splitu 60, dok se proteklih godina cijena zadržavala na 40-ak kuna. Tek jedan artikal – stolno bijelo grožđe – u Rijeci ima istu cijenu kao 2014., a sve ostalo, čak 17 artikala koje smo usporedili iz prijašnjih godina kad su naši reporteri skupljali cijene te prema evidenciji TISUP-a (Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede) skuplje je 20 do 50, a pojedine namirnice i 200%. Slično je i u Splitu i Osijeku, tek Varaždin i Karlovac donekle odskaču po skupoći u odnosu na promatrane godine.
Čak i u kišnoj 2014., koja je “ubrala” sve što je mogla, a ono što je ostalo zahvatile bolesti poput plamenjače ili botritisa, salata kristalka bila je jeftinija nego ove kad u Zagrebu košta 16 kuna, u Osijeku i Splitu 15, Rijeci 18 kuna.
Zagrebački povrćar Stjepan Horvat priznaje kako su cijene salate i kupusnjača ove jeseni najviše posljednjih godina. U lipnju i srpnju kiša je padala gotovo svaki drugi dan te je u to vrijeme dosta njegova povrća stradalo, oko 30%. No zadovoljan je prinosima i trenutačnom otkupnom cijenom od 8 kuna na kojoj je, uvjeren je, kumovala i ekstremno sušna godina u Europi zbog koje su, primjerice, samo u Njemačkoj cijene rasle i 100%.
Zbog toga je i presušio enorman uvoz kod veletrgovaca, koji uvoze samo ako robu mogu dobiti jeftino. A to posljedično utječe i na cijene domaće robe. Otkupna cijena krumpira u nas je tako kretala od 1,20 kuna, no zna li se kako je berba podbacila u Nizozemskoj, Njemačkoj, Francuskoj... koje su najveće izvoznice, sve se to prelijeva i na naše tržište na kojemu krumpir u maloprodaji košta već 10 kuna. Damir Mesarić, predsjednik udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, kaže kako je otkupna cijena krumpira u Njemačkoj već 26-28 eurocenta i ne izvozi se. Čak ga ni Poljska ove godine nema dovoljno pa Mađarska, Rumunjska, Bugarska traže hrvatski krumpir.
Proizvođaču najmanje
– Bolje ga i plaćaju pa se bojim da bismo u Hrvatskoj mogli i ostati bez krumpira – tvrdi Mesarić. Luk bi pak, prema riječima proizvođača Marija Puškarića, sljedeće godine u travnju ili svibnju mogao biti i četiri puta skuplji nego sada.
– Mi smo imali 30-ak posto lošiju sezonu od prosjeka. No suša u Europi utjecala je na ogroman deficit povrća na EU tržištu koji, s obzirom na to da ničega ne proizvodimo dovoljno, ni nas neće zaobići – smatra on. Zlo je samo što hrvatski proizvođač dobije najmanje pa tako i proizvođači jabuka, koji naspram krušaka, marelica i bresaka koje su podbacile, imaju rekordne prinose, no prekupci ih na tržnicama prodaju i za 10-12 kuna, a oni sami za 4 kn uz cestu ili zovu građane da ih sami naberu za 1-2 kune.
Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, kaže kako je na tržnicama manji protok robe i manje proizvođača pa se kilogram domaće blitve, primjerice, u Sparu može naći za 14 kuna. Zbog velikih šteta u Njemačkoj moglo bi se reći da su hrvatski proizvođači profitirali i što će se dio robe iz Poljske preusmjeriti na njemačko, umjesto na naše tržište, objašnjava on. No uz kroničan nedostatak radne snage na poljima, zbog čega proizvođači smanjuju proizvodnju, u nas se i iduće godine mogu očekivati više cijene – tvrdi Gregurić. S jedne strane prvi smo u EU po kupnji traktora iz mjera ruralnog razvoja, a 300.000 ljudi odselilo se iz Slavonije, završava on.
Deset zdravih alternativa vašoj omiljenoj brzoj hrani
Čime će gađati Pupija?