Predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske i vatrogasni zapovjednik Karlovačke županije Goran Franković kaže da je na požarištima u Dalmaciji učinjeno sve što je bilo moguće i smatra da su vatrogasci, vojska i civilno stanovništvo odradili vrhunski posao te da im skida kapu.
Kornatska tragedija
– Stvar je u organizaciji sustava, a on radi besprijekorno samo zato što se vatrogasci međusobno znaju, komuniciraju, pomažu si. U ovom je požaru 80 ljudi lakše ozlijeđeno, a moglo je biti puno gore, sjetimo se samo kornatske tragedije 2007. Požar koji je došao do Splita nije bio katastrofalan, to je bio veliki požar, a istovremeno je na području Dalmacije bilo aktivno mnogo požara manjeg intenziteta. Ljudi su spašeni, nije bilo ni teže ozlijeđenih. Katastrofalni požari su oni u Italiji, Portugalu, Kanadi – objašnjava Franković. Zbog vremenskih uvjeta, dodaje, nije bilo moguće spriječiti širenje i spajanje više požara.
On kaže da je 99 posto siguran da su požari u Dalmaciji podmetnuti i da su piromani iskoristili buru kako bi ih potpalili.
– Sad su svi puni hvale, a vatrogasni zapovjednici odmah bi bili procesuirani da je netko poginuo jer su po Zakonu jedini odgovorni za stanje organiziranosti vatrogastva i provedbu vatrogasne intervencije – upozorava Franković.
No dok vatrogastvo funkcionira besprijekorno zbog dobre volje vatrogasaca, ističe Franković, s druge strane suočava se s problemima koji se tiču u prvom redu tehnologije i propisa.
Tako navodi da Hrvatska nema jednu instituciju nadležnu za vatrogastvo, to je sad podijeljeno na Državnu upravu za zaštitu i spašavanje i Hrvatsku vatrogasnu zajednicu. Glavni vatrogasni zapovjednik je sada državni službenik kojeg je imenovao ravnatelj DUZS-a, a trebao bi biti na čelu jedinstvene vatrogasne institucije imenovan od Vlade RH kako bi imao nadzor nad problemima i da bi mogao učinkovito djelovati.
Franković objašnjava da broj profesionalnih vatrogasaca ovisi o nestabilnim minimalnim financijskim standardima i mogućnostima jedinice lokalne samouprave u čijoj su oni nadležnosti, kao i dobrovoljna vatrogasna društva i osnovna vatrogasna oprema te vozila.
Nabava specijalnih vatrogasnih vozila i komunikacijske opreme trebala bi biti državna briga. No nabavu te opreme, smatra Franković, potrebno je ubrzati i iskoristiti za to EU fondove i članstvo u NATO-u.
Franković ističe da vatrogasci nemaju dovoljno novih autocisterni za potrebe ovako zahtjevnih intervencija. Prosječna starost vatrogasnih cisterni je 25 godina, no dok one mogu funkcionirati na lokalnoj razini, nastaje problem kad tako stara vozila moraju ići na ispomoć na 400 kilometara udaljeno požarište.
Franković navodi da ni profesionalni ni dobrovoljni vatrogasci nemaju riješen radnopravni status pa tako, primjerice, profesionalni vatrogasac mora raditi do 65. godine i nema posebna prava u slučaju ozljede. Dobrovoljni pak vatrogasac riskira zaposlenje ako se odazove na intervenciju, a u slučaju ozljede konzumira isključivo prava iz vlastitog ugovora o radu ako je zaposlen.
– DUZS kao nadležno tijelo za vatrogastvo u posljednje dvije godine mandata ravnatelja Jadrana Perinića smanjio je proračun za 6,5 milijuna kuna za provedbu Programa aktivnosti Vlade RH. U tom periodu su za potrebe provedbe programa nabavili samo minimalnu količinu osnovne osobne zaštitne opreme i dvije-tri cisterne. Ništa od potrebne, nove sofisticirane komunikacijske opreme nismo nabavili – upozorava Franković.
On se ipak nada da će Strategijom nacionalne sigurnosti i Zakonom o domovinskoj sigurnosti vatrogasna služba biti napokon definirana kao institucija važna za cjelokupni sustav zaštite i spašavanja RH.
Nove tehnologije nadzora
Prometni stručnjak Željko Marušić u povodu požara koji haraju ovih dana Dalmacijom podsjetio je jučer na svoj projekt Hrvatske protupožarne straže (HPPS) koji je sa stručnim timom osmislio krajem 1990-ih.
– Većina najtežih požara promišljeno i ciljano je podmetnuto, ma koliko o tome šutjeli, te upućuje i na teške propuste u nadzoru – navodi Marušić. Stoga on smatra da osim postojećeg sustava kroz MUP i Hrvatsku vatrogasnu zajednicu treba utemeljiti poseban sustav Hrvatske protupožarne straže koji je ciljano usmjeren protiv piromana i onih koji neodgovornim ponašanjem izazivaju požar. Sustav HPPS trebao bi koristiti sve mogućnosti nove tehnologije, prvenstveno elektronički i videonadzor, ali i klasično stražarenje.
– Ako piromani znaju gdje i kad treba paliti, jedan od glavnih zadaća HPPS-a bio bi predviđati te sustavno i organizirano se boriti protiv toga. Podjednako bi trebala kontrolirati stanje i provođenje svih mjera protupožarne zaštite, odnosno prevencije – kaže Marušić.
svaka cast vatrogascima i svima koji su gasili pozar ali svi mi u splitsko dalmatinskoj zupaniji svjedoci smo da su zakazali oni u vrhu piramide za gasenje pocev od glavnog vatrogasnog zapovjednika.