Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), bio je gost u studiju Večernjeg lista, gdje je razgovarao s urednicom Petrom Balijom. Tema razgovora bile su aktualni požari u Dalmaciji, mogućnost gašenja požara umjetnom kišom, sustav STRUK te klimatske promjene i njihove posljedice.
Požari su trenutno velika prijetnja Dalmaciji, a mnogi se pitaju može li se požar gasiti umjetnom kišom. Güttler je pojasnio da takva metoda nije široko rasprostranjena niti pouzdana. "Vrijeme i atmosfera značajno utječu na požare. Kada požar nastane, goriva tvar, kisik i neki okidač su ključni faktori. Najčešće je ljudski utjecaj taj okidač. Meteorologija postaje važna kada je požar već započeo – goriva tvar, topografija i vrijeme utječu na širenje požara. Ponekad kiša može pomoći, ali ne možemo naručiti oblak. Vatrogasna zajednica blisko surađuje s DHMZ-om i svakodnevno dobiva najnovije informacije o stanju atmosfere i vremenskim prognozama."
Govoreći o mogućnosti gašenja požara umjetnom kišom, Güttler je objasnio: "Ideja je uvođenje kemijske tvari, najčešće srebrovog jodita, u oblak kako bi se potaknulo stvaranje oborina. Istraživanja su pokazala da ta metoda nije učinkovita. Primjerice, u Izraelu je pokušano povećanje kiše uz pomoć srebrovog jodita, ali nije bilo značajnih rezultata. U Europi, ujedno i Hrvatska ima zakonsku obvezu primjene te metode, no analize ne pokazuju da su učinkovite. Srećom, bolje prognoze i sustavi za praćenje vremenskih uvjeta mogu pravovremeno upozoriti na rizike."
Na pitanje o sezonskim prognozama i očekivanjima za nadolazeću zimu, Güttler je rekao: "Postoje sustavi za sezonske prognoze, ali njihova točnost nije dovoljno visoka za planiranje. Toplina mora može utjecati na prognoze, pa se očekuje toplija jesen i zima od prosjeka. Sezonske prognoze treba uzeti u obzir, ali njihova korisnost još nije na zadovoljavajućoj razini."
Govoreći o sustavu SRUUK, koji koordinira meteorološka upozorenja, Güttler je istaknuo: "Sustav dobro funkcionira, primamo upozorenja od susjednih država i možemo pravovremeno obavijestiti građane o opasnostima. SRUUK je aktivan godinu dana i pokazao se korisnim. Dogodile su se situacije kada nismo aktivirali SRUUK zbog nepredvidivosti nevremena, ali su se tada koristila druga upozorenja."
VEZANI ČLANCI:
Kada je upitan o neaktiviranju SRUUK-a tijekom superćelijske oluje u Zagrebu prošle godine, Güttler je objasnio: "Tada smo aktivirali narančasti alarm, a kad se nevrijeme približilo Slavoniji, podigli smo upozorenje na crveno za Zagreb. SRUUK je tada bio u fazi razvoja, no od tada je značajno poboljšan. Od tada smo SRUUK aktivirali četiri puta, što se pokazalo korisnim."
>>> FOTO Slavonski Brod je pod vodom! Pogledajte posljedice snažnog nevremena
Objasnio je i kako funkcionira izdavanje meteoalarma: "Meteoalarm se izdaje dan prije, a tijekom dana se može ažurirati nekoliko puta. Nekada možemo procijeniti vrijeme i nekoliko dana unaprijed, ali upozorenja se izdaju pravovremeno. Sustav STRUK ubrzao je proces izdavanja upozorenja."
Güttler se osvrnuo i na klimatske promjene: "Najveći utjecaj vidi se u povećanju broja toplinskih valova. Ranije smo imali 2-3 toplinska vala, a sada ih imamo 4-5. Također, sve su češće ekstremne vremenske prilike poput suša i poplava. U budućnosti možemo očekivati povećanje broja toplinskih valova i drugih ekstremnih uvjeta. Sve manje će biti pravih zima, a ljeta će biti sve toplija i suša. Rast Jadrana također je jedan od utjecaja. Svako ljeto razina mora raste za 3,4 milimetra. Neki dijelovi jadranske obale su ugroženi zbog povećanja razine mora. Najviše je ugrožena dolina kraj rijeke Neretve, gdje imamo sve češće prelijevanje morske vode u tok rijeke. Prema procjenama, mogli bismo izgubiti oko 100 kvadratnih kilometara obale zbog porasta razine mora. To možda nisu velike površine, ali treba uzeti u obzir da more ipak raste."
>>> FOTO Oštećeni krovovi, razbijeni automobili: Snimke iz zraka otkrivaju razmjere katastrofe u Bošnjacima
Lakše malo sa supstancama, prijatelju.