Seizmolog Ivica Sović iz Seizmološke službe zagrebačkog PMF-a u našem je studiju govorio o jučerašnjem razornom potresu u Albaniji, ali i općenito o potresima koji pogađaju jug Hrvatske i Europe.
– To područje je seizmički vrlo aktivno, isto kao i jug Hrvatske, odnosno okolica Dubrovnika, isto kao i Crna Gora, isto kao i Grčka. Sve je to područje subdukcije afričke ploče ispod euroazijske. Tamo su jaki potresi relativno česti. Relativno česti znači da se može u 100 godina dogoditi neki jači. Evo danas se dogodio na Kreti magnitude 6,1. Ovaj potres u Albaniji je imao i svoje prethodne potrese. Ako se sjećate prije mjesec-dva dana su bili potresi magnitude 5 i nešto. Čak je bilo i ozlijeđenih ljudi nakon toga – kazao nam je Sović.
Nakon potresa, seizmološka služba dobila je brojne upite.
– Građani su zabrinuti, uvijek ih brine kada se dogodi potres jer je potres prirodna pojava koja je nepredvidiva. Ustvari, zasad je nepredvidiva, nećemo ništa govoriti hoće li biti za par stotina godina. To je prirodna pojava koja ljude iznenadi i uplaši, a onda se ljudi obično jave. Na našoj web stranici nalazi se upitnica, to je formular koji ljudi ispune, a nama to služi da ocijenimo intenzitet prema Merkaliju, ljestvici koja se ne koristi godinama – kaže.
Potres se na višim katovima zgrada može osjetiti, ističe, već kada je intenzitet 2 Europske makroseizmička ljestvice.
– No, moramo razlikovati intenzitet i magnitudu. Intenzitet je mjera učinka potresa, što je taj potres napravio na određenoj lokaciji. A magnituda je mjera energije, odnosno koliko je energije oslobođeno u žarištu potresa. Magnituda je jedinstvena dok se intenzitet mijenja ovisno o udaljenosti, visini zgrade itd. – pojašnjava on.
– Ljudi su potres najviše osjetili u Dubrovniku, koliko sam čuo čak je bilo i štete u Dubrovniku. Javili su se najviše s juga Hrvatske – dodaje.
Krivac za podrhtavanja tla na jugu Hrvatske je, kaže Sović, jadranska mikroploča.
– To je jedna struktura geološka koja još nije dokazana do kraja, ali pretpostavljamo da postoji. Mjerenja koja su radila kolege geodeti s GPS postajama, iz njih se vidi da se jadranska mikroploča rotira, oko centra rotacije koji je negdje u Alpama i podvlači se pod euroazijsku ploču, tako negdje na našem području, negdje na jugu te mikroploče, to je Crna Gora, Albanija, jug Hrvatske. Brzina gibanja te ploče je najjača i zato se tamo događaju i najjači potresi. Kako idemo prema sjeveru to je sve slabije, ali to ne znači da nemamo potresa. Riječ je o brzini centimetri u godini.
Što učiniti kada osjetimo potres?
– Ako se može izaći negdje na otvoreno to je u redu, ali relativno daleko od zgrade da ne padne crijep na glavu. I slab potres može napraviti dosta žrtava jer kad je intenzitet 6, to odgovara potresu magnitude 4. To je poprilično slab potres u usporedbi s ovim magnitude 6. No, pri tom potresu padaju crjepovi. I ako se nađete baš na mjestu gdje vas pogodi crijep od dvije kile, duboko će vam se usjeći u pamćenje – kaže Sović.
Hoće li biti jačih potresa na području Hrvatske može se procijeniti samo prema povijesnim podacima.
– Za dubrovačko područje imamo podatke o potresu koji se dogodio 1667. godine i to je bio intenzitet negdje 9 do 10 stupnja. Iznimno jako, pucale su dubrovačke zidine, rušile se zgrade, a puno je ljudi stradalo zbog požara koji se dogodio nakon potresa. Da se danas dogodi tako nešto bilo bi puno više žrtava – rekao je Sović.
Svakih 400 godina dogodi se po jedan katastrofalni potres od 9 stupnjeva na istom mjestu.