Smiljana Knez nova je slovenska veleposlanica u Zagrebu. Veleposlanica, čiji je otac podrijetlom iz Hrvatske, prva je slovenska dužnosnica koja je pristala na razgovor za hrvatske medije od izbijanja arbitražne afere, no u nastupnom intervjuu nije bilo mogućnosti detaljnije se baviti problemima.
Na čemu temeljite tvrdnje da proces arbitraže nije kontaminiran, a zbog čega je iz njega izašla Hrvatska?
Slovenija ima puno povjerenje u arbitražni sud. Za mene je teško shvatiti nepovjerenje u sud koji se sastoji od pet najuglednijih međunarodnih pravnika u svjetskom mjerilu. Vjerujemo kako će sud obaviti svoj zadatak.
Hrvatska je poslala osam prosvjednih nota Sloveniji zbog žice na hrvatskom teritoriju. Ministar Erjavec ustvrdio je da nije riječ o prejudiciranju granica. O čemu je onda riječ? Postavljanju prepreka gdje se želi?
Tehničke prepreke, koje smo stavili na granicu, privremenog su karaktera. Mnogo će toga zavisiti od sposobnosti EU i naše zajedničke sposobnosti upravljanja migracijom tako da ne bude umanjena sigurnost naših državljana. Tehničke prepreke ne prejudiciraju granicu.
Kolika su potraživanja Ljubljane od hrvatskih tvrtki, a koje se veže za pitanje prenesene štednje Ljubljanske banke?
U vezi Ljubljanske banke želim naglasiti kako je rješenje potrebno potražiti u okviru sukcesije jer tu problematiku izričito ističe Prilog C Ugovora o pitanjima sukcesije. To utvrđuje i Memorandum o suglasnosti potpisan 2012. godine u Mokricama, kojim su Hrvatska i Slovenija potvrdile kako je to pitanje potrebno riješiti u okviru sukcesije.
Zašto je teran slovensko vino?
Slovenija je sukladno pravu EU uložila zahtjev za geografsko oznaku Terana, koja štiti njegovu proizvodnju na području Krasa. Sukladno s pravom EU štiti se geografsko oznaka – mjesto proizvodnje, a ne sorta vina kako se često pogrešno navodi. Naglasiti treba činjenicu da je Hrvatska imala mogućnost podnijeti prigovor na slovenski podnesak, a to nije učinila. Postupak je tako 2004. bio završen. Treba znati da je i Slovenija morala prestati proizvoditi Tokaj koji je danas s geografskom oznakom zaštićen u Madžarskoj.
Na čemu temeljite primjedbe na Varaždinsko zelje i na kulen?
Modeli zaštite proizvoda u sklopu EU imaju zakonitosti. U Sloveniji smo bili zatečeni koliki je interes Hrvatske za kranjsku kobasicu. Priča sa slavonskim kulenom vrlo je slična. Riječ je jednostavno o zaštiti slovenskih proizvođača.
Koji su primjeri dobre suradnje dviju država?
Među državama postoji veoma bogata pozitivna agenda, o kojoj se na žalost malo priča. Gospodarska suradnja je odlična, izvanredna je također kulturna suradnja. Imamo uspjehe na vanjskopolitičkom području, tu mislim na proces Brdo Brijuni, koji je važan čimbenik stabilnosti u regiji.
Hoće li Slovenija ponuditi Mađarskoj dugogodišnju koncesiju za luku Kopar u zamjenu za modernizaciju? Koji su planovi za ulaganje u željezničku prugu prema Kopru i koje su države za to zainteresirane?
Razvoj Luke Kopar u interesu Slovenije i svih ostalih srednje-europskih država. Pomorski promet iz godine u godinu se povećava i geografska pozicija luke Kopar čini najbližu vezu luke s tim zemljama. Sasvim logično je da su te države zainteresirane za njen daljnji razvoj. Postoji i veliki potencijal suradnje svih sjeverno-jadranskih luka koje se već povezuju u okviru grupe NAFTA. Činjenica je da je promet svih Sjeverno-jadranskih luka znatno manji od prometa luke Rotterdam. Pred nama je tako još puno posla.
Kako sada ocjenjujete suradnju po pitanju imigranata?
Suradnja dviju država sada je bolja. Riječ je o kompleksnom problemu, koji treba rješavati na izvoru, u Siriji. S druge strane bi bilo dobro što hitnije imati rješenje u vezi s migrantima i u EU.
>>Slovenci nam sad osporavaju i slavonski kulen! Evo što su nam još sve Slovenci prigovarali
>>Slovenci tvrde da prigovorom na slavonski kulen samo štite svog proizvođača
"Sve možete iskopirati, namjestiti, umijesti, zapapriti nam ali naš KULEN ne" Jedinstven, neponovljiv original naše Slavonije i Baranje.