Javna poduzeća su u prva tri mjeseca 2012. povećala masu plaća za 60 milijuna kuna, što znači prosječni rast od tri posto. Skandalozni pokazatelj svjedoči o tome da se javni sektor uopće ne restrukturira, već da se nastavlja s politikom neefikasnosti i rastrošnosti.
Potrošit će 8,2 milijarde
“Javna su poduzeća, nažalost, ostala politička zbrinjavališta. Sposobnost samofinanciranja javnih tvrtki pada, a da bi to kompenzirala Vlada se odlučila na drakonska povećanja cijena kojima opterećuje građane”, analizirao je makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević. Poručuje da u javnim tvrtkama treba smanjiti i broj zaposlenih i plaće. Prema podacima iz prvog tromjesečja ove godine, za plaće je 21 tvrtka izdvojila 2,06 milijardi kuna, a u ukupnim prihodima to je gotovo 27 posto. Kako se u ekonomiji trošak na plaće i radnike veći od 20 posto drži znakom nedostatne efikasnosti, jasno je da se na smanjenju broja ljudi u tim tvrtkama da poraditi. Nastavi li se ovim tempom, za isplatu plaća i doprinosa u javnim tvrtkama do kraja godine potrošit će se više od 8,2 milijarde kuna. Lovrinčević drži da se bez 10-postotnog a negdje i 20-postotnog smanjenja broja zaposlenih uopće ne može govoriti o pravom restrukturiranju. Javna poduzeća trebala su biti podloga za internu devalvaciju, kaže makroekonomist, odnosno za smanjenje troškova inputa za privatna poduzeća bez promjene tečaja kune. Umjesto pozitivnog smjera, Vlada je, prema riječima Lovrinčevića, odlučila novac za investicije i oporavak javnih poduzeća prikupiti povećanjem poreza i cijena komunalija, a to dugoročno nije održiv sustav. Zato ekonomist poziva premijera Zorana Milanovića da sjedne s najvećim privatnim poslodavcima u državi i dogovori investicijski krug, jer je to, kaže, jedini način za zdravi rast.
Na štetu privatnika
“Očekujemo spas od dijela sustava koji je kancerogena zona”, poručuje Lovrinčević. A podatak o rastu mase plaća u javnom sektoru poslodavci dočekuju sa zgražanjem. “Realni sektor plaće dijeli prema onome što zaradi. Nema šanse da bi takve plaće mogli očekivati u privatnom gospodarstvu”, komentirao je Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica Hrvatske udruge poslodavaca. Prosječne neto plaće u rasponu od 5500 do 10.400 kuna ne mogu se zaraditi u sektoru koji plaća javni sektor, a Miloloža poručuje da je rast plaća znak nepoštovanja i nerazumijevanja situacije u kojoj se Hrvatska nalazi te da se svako povećanje ide nauštrb privatnog dijela gospodarstva.
25%