IZVJEŠTAJ PUČKE PRAVOBRANITELJICE

Sukob zbog migranata - MUP: Optužbe se ne temelje na činjenicama

Migranti
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/4
19.10.2018.
u 10:40

Iz MUP-a navode kako su Lori Vidović odgovorili na 20 od 23 postavljena upita ove godine te da će ostale odgovore dobiti uskoro

Tijekom 2018. godine pučka pravobraniteljica je prvi put onemogućena u radu, tako što je uskraćen neposredan pristup predmetima i podacima o postupanju prema iregularnim migrantima u Informacijskom sustavu MUP-a, koji je ujedno i jedini izvor tih podataka. Do uskrate je došlo u obilascima i ispitnim postupcima temeljem Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu i Zakona o pučkom pravobranitelju, u policijskim postajama Glina, Gvozd, Cetingrad, Karlovac i Donji Lapac”, navela je u jučer predstavljenom izvješću saborskom Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

”Već stare optužbe”

Policiji ona spočitava i to da namjerno odvoze osobe zatečene u ilegalnom prijelazu u udaljene i prometno izolirane policijske postaje, poput Donjeg Lapca, jer ih odande mogu lako potjerati preko zelene granice.

MUP te tvrdnje opovrgava, navodeći kako su pravobraniteljici još u srpnju podrobno objasnili da ju ne sprečavaju u radu, već se jednostavno pridržavaju zakonske procedure, što znači da joj policajci ne mogu dati svoju lozinku kako bi ona samostalno pristupila informacijskom sustavu MUP-a. Spočitavaju joj i dolaske u nenajavljene posjete. Navode kako su joj odgovorili na 20 od 23 postavljena upita ove godine te da će ostale odgovore dobiti uskoro.

“Ministarstvo unutarnjih poslova još se jednom suočava s optužbama, neke ponovljene iz ranijih godina, koje se ne temelje na provjerljivim činjenicama, a u svojim ih svjedočanstvima navodno iznose osobe koje tijekom svog ilegalnog kretanja kroz niz država na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti, krše čitav niz nacionalnih i europskih propisa”, odgovara MUP.

Međutim, pravobraniteljica je ustrajna u tvrdnji da joj policija sustavno uskraćuje pružanje informacija o pritužbama migranata koji pak uvjeravaju da ih hrvatska policija tuče, oduzima im novac, razbija mobitele i vraća ih na silu preko granice u zemlju iz koje su ilegalno ušli u Hrvatsku.

Većina pobrojenih pritužaba u ruke pravobraniteljice dolazi posredstvom nevladinih organizacija. Tako navodi i primjer da je posredstvom međunarodne organizacije zaprimila pritužbu o postupanju policije prema jednoj trudnici i njezinoj obitelji.

“Uz vrlo podrobno navođenje svih potresnih elementa toga putovanja, datumi i mjesta zatjecanja od strane policije, uz navode o uništavanju mobitela, zanemarivanju traženja međunarodne zaštite, uporabi fizičke prisile, pa čak i prisiljavanju na prelazak granice između dva minska polja, uz pucnjeve u zrak radi zastrašivanja, međutim, još nismo zaprimili informacije o meritornim državnoodvjetničkim odlukama”, navodi se u izvješću.

“Iznošenjem ovakvih, svaki put sve drastičnijih svjedočanstava, a koje redovito uključuju osjetljive i ranjive skupine, poput maloljetne djece, trudnica, djece bez roditeljske zaštite i slično, a koje se poslije pokažu neutemeljenima, u prvom trenutku bude sumnju u rad policije, ali kada se pokažu neutemeljenima, štete isključivo izbjegličkoj populaciji koja se na svom putu suočava s neizvjesnošću, ali i kriminalnim aktivnostima organiziranih skupina”, odgovara joj Ministarstvo u čijem radu pravobraniteljica vidi povredu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prema kojoj nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ni nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni i zahtijevaju provođenje učinkovite istrage.

Ovo nije prvi put da se pučka pravobraniteljica obrušila na MUP, i to upravo zbog migranata. Naime, ona je proljetos uputila dopis tadašnjem državnom odvjetniku da istraži okolnosti smrti šestogodišnje Madine Hussiny koja je smrtno stradala u naletu vlaka na granici sa Srbijom. No tvrdnje obitelji djevojčice da su iz Šida ušli u Hrvatsku odakle ih je naša policija na silu potjerala natrag MUP je odmah demantirao, a u konačnici je odbačena i kaznena prijava protiv policajaca koji su to navodno učinili.

Slučaj sirijskog azilanta

Uslijedila je tada i “borba” dopisima između ministra Božinovića i pučke pravobraniteljice Vidović, što su mnogi protumačili kao otvoreni sukob koji je sada ponovno eskalirao jer, prema mišljenju pravobraniteljice, nikakvih pomaka u postupanju policije nema, unatoč njezinim upozorenjima.

U MUP-u podsjećaju na nedavnu pomutnju koju je izazvao Sirijac optuživši našu policiju da su ga na silu razdvojili od petogodišnje kćeri i vratili u BiH. Nakon što se podigla medijska lavina, Sirijac je dobio priliku zatražiti azil u Hrvatskoj, no naposljetku je pobjegao iz zagrebačkog Porina i do danas se ne zna pouzdano gdje se on nalazi niti je li djevojčica za koju tvrdi da mu je kći uopće bila s njim na putu.

“Republika Hrvatska i hrvatska policija će uložiti sav potreban napor u materijalnom i ljudskom smislu da zaštiti svoje nacionalne interese, ali i državnu granicu od ilegalnih migracija, a onima kojima je zaštita potrebna istu osigurati putem instituta koje priznaje i Europska unija i međunarodna zajednica. Sve ostalo je, unatoč kontinuiranom pritisku, neprihvatljivo”, poručuje MUP.

Komentara 30

PP
pp
10:50 19.10.2018.

U ovom slučaju više vjerujem hrvatskoj policiji nego političkoj agitatorici koja se skriva pod krinkom državnog položaja.

PP
pp
10:49 19.10.2018.

Podrška Hrvatskoj policiji u zaštiti državne granice.

Avatar lovre von Bratsch
lovre von Bratsch
10:50 19.10.2018.

Može li pučka prravobraniteljica odgovoriti koja je od dvije žene ovog nesretnika iz Šida zakonita... I šta sa azilom za čovjeka koji je došao sa dvije žene i desetero djece?! Ko je i kada ozakonio poligamiju u Hrvatskoj, jer suu svi bili smješteni u Tovarniku pa u Porinu!? Možemo li i mi granicu prelaziti gdje nam se čini da nema policije?!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije