Žarko Domljan, koji je doživio gotovo punih 88 godina života (rođen je 14. rujna 1932. u Imotskom), pripada generaciji hrvatskih političara koja je imala tu veliku životnu sreću i satisfakciju da osobno sudjeluje u ponovnom nastanku suverene, nezavisne i samostalne Republike Hrvatske. Taj hrvatski intelektualac ostat će poznat po mnogočemu, no njegove riječi koje je izrekao 25. lipnja 1991. u Hrvatskom Saboru nakon usvajanja Deklaracije o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, imat će povijesni značaj. "Rođena je država Hrvatska, neka joj je sretan i dug život", rekao je tada kratko i moćno.
Potječe iz liječničke obitelji, a on je bio drugo od četvero djece. Već s deset godina, 1942., obitelj se seli u Zagreb gdje završava gimnaziju. Pored toga završio je i srednju glazbenu školu, a svirao je čak tri instrumenta – klavir, violinu i rog. Sljedeći primjer svog oca Luje, počeo je studirati medicinu, no ne zadugo, jer se već na drugoj godini odlučio radije za Filozofski fakultet, gdje je studirao engleski jezik i povijest umjetnosti. Još za vrijeme studija zarađuje honorar u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu, gdje ga je zaposlio prijatelj obitelji i uglednik Mate Ujević. Nakon što je diplomirao 1958. zapošljava se u Leksikografskom zavodu i postaje jedan od pomoćnika Miroslava Krleže. Uređivao je i časopis "Život umjetnosti", a bio je i predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske do raspleta Hrvatskog proljeća. U vrijeme tog najpoznatijeg bunta Hrvata tijekom Jugoslavije, bio je član Izvršnog odbora Matice hrvatske, kojom prilikom se te 1971. upoznao i s Franjom Tuđmanom.
Nastavio je raditi u Leksikografskom, poslije je bio i urednik u Enciklopediji likovnih umjetnosti, da bi 1987. prešao u Institut za povijest umjetnosti kao znanstveni savjetnik. Krajem 1989. učlanio se u HDZ, te se opet našao u istom društvu s Franjom Tuđmanom. Na prve demokratske izbore 1990. izlazi kao predsjednik zagrebačkog HDZ-a, te postaje saborski zastupnik. Bio je i prvi predsjednik Hrvatskog Sabora od 1990. do 1992., a iz tog doba pamti se i trenutak kada je za predsjednika proglasio Tuđmana i stavio mu predsjedničku lentu. Poslije će biti potpredsjednik Sabora, kao i Odbora za vanjsku politiku, te će voditi saborsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Predsjedao je i Odborom za obnovu Dubrovnika.
Imat će povijesne zasluge i za proglašenje Božićnog Ustava 22. prosinca 1990., a nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana se prestaje aktivno baviti politikom. U njegovoj obitelji ima javno poznatih osoba, njegova sestra medijski izrazito poznata Ksenija Urličić bila je doajen na TV Zagreb, kasnije dugogodišnja urednica na Hrvatskoj televiziji. Brat Zlatko je profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
U svom zadnjem intervjuu kojeg je dao na obnovljeni Dan državnosti 30. svibnja ove godine, IKA-i, Žarko Domljan je ocijenio pobjedu HDZ-a sudbonosnim zaokretom, "kad se zemlja pokrenula i kada su naprosto komunizam i jugoslavenstvo s tom pobjedom HDZ-a u svibnju 1990. otplavljeni iz naše povijesti i iz našeg društva".
Pokoj mu duši. Počivao u miru.