Iako se ograničavanjem rada nedjeljom u trgovini na 16 nedjelja godišnje Hrvatska tek sada pridružuje polovici uređenih zemalja EU koje odavno imaju zabranu ili ograničavanje rada nedjeljom neki poslodavci kukaju ili suptilno prijete kako će morati otpuštati radnike. No, to je pucanj u prazno jer prodavači su na burzi rada najtraženije zanimanje jer radnika više nemamo.
Posljednje istraživanje uglednog Eurofounda iz 2018. o kvaliteti života pokazalo je da je Hrvatska na dnu EU po ravnoteži između poslovnog i obiteljskog života, a Nizozemska u kojoj je prosječan radni tjedan 32 sata ima najvišu usklađenost između to dvoje. Hrvatska je, usto, u skupini zemalja EU s najduljim prosječnim tjednom od 40 sati, a dugi radni tjedan i rad vikendom prema Eurofoundu šteti zdravlju radnika i usklađenosti privatnog i poslovnog života.
>> VIDEO Od 1. srpnja trgovinama zabranjen rad nedjeljom: Vlada objavila dokument s detaljima novog zakona
No, kritičarima ograničavanja rada nedjeljom takvi argumenti, očito, one znače ništa, kao niti činjenica da sve više tvrtki, od skandinavskih zemalja do Velike Britanije, i zbog nestašice radnika i promjene stila života uvode četverodnevni radni tjedan i to ne samo u uredima nego i u trgovinama, pekarnicama, stolarskim radionicama... Godinama je, dok je radnika bilo, poslodavcima bilo omogućeno da nedjeljom radnike u trgovini plate po satu kunu više, a tek sada neki kažu da je umjesto ograničavanja rada nedjeljom trebalo kontrolirati poštivanje zakonskih obveza poslodavaca i ići u smjeru većih plaća za rad nedjeljom.
Ali u trgovini uglavnom rade žene i uz njih su kolateralne žrtve osobito djeca, uskraćena za prisustvo roditelja kad nisu u vrtićima ili školi. A trgovina ne spada u djelatnosti u kojima je nužan rad nedjeljom. Uostalom, skraćivanje radnog vremena i bolja ravnoteža obiteljskog i poslovnog života danas postaje civilizacijski standard. U Britaniji je upravo završio šestomjesečni pilot projekt u kojem su radnici u 61 tvrtki radili četiri dana u tjednu za iste plaće te će preko 90 % tih tvrtki nastaviti s četverodnevnim radnim tjednom jer su rezultati pokazali da se produktivnost nije smanjila, a stres i obolijevanje među radnicima su značajno smanjeni.
Dugi radni tjedan ne znači i veću produktivnost jer u Njemačkoj prosječan radni tjedan 35,6 sati, a radnici prekovremeno mogu maksimalno tjedno raditi 48 sati. U Finskoj redovni radni tjedan traje 37,5 sati, a radnici prekovremeno mogu raditi 48 sati tjedno samo 4 mjeseca godišnje. No, prekovremeno ih prema podacima Eurofounda, radi samo 13% jer je premija na plaću za prva dva prekovremena sata u danu 50%, a za treći i svaki sljedeći sat 100%! Istina, produktivnost je u Hrvatskoj manja nego u razvijenim EU zemljama, ali zato nisu krivi prodavači, niti će se produktivnost povećati ako iscpljeni radnici u privatnom sektoru rade 50 sati tjedno. Osim toga o niskoj produktivnost ne bi trebali govoriti privilegirani koji ne rade, niti su ikad radili vikendom.
Spominjete Nizozemsku u kojoj su ducani otvoteni svaki dan osim par drzavnih praznika (kojih je 3 puta manje nego u HR) a supermarketi su otvoreni 365 dana u godini!