Broj turista u Hrvatskoj premašio je milijun, i to tjedan dana prije nego lani. Gostiju je kod nas trenutačno 1,012 milijuna i jadranski šušur posve je sličan najboljim turističkim godinama.
Istina, da bi sve bilo kao na isti dan rekordne 2019., manjka ih još nepunih tridesetak tisuća, ali očekuje se odličan kolovoz i vrlo dobar rujan, pa bismo do kraja 2022. mogli svjedočiti reprizi i te najbolje turističke godine dosad. I to sa svim plusovima i minusima, odnosno manama koje nosi špica s više od milijun turista na dan i koja u našem primorju guši i infrastrukturu i svakodnevicu.
Turizam kao stil života
Pritom i sami gosti manje uživaju na odmoru s čekanjem i gužvama, na kojem nemaju previše izgleda doživjeti tipičnu svakodnevicu naših malih i velikih "mista", odnosno životni stil koji svaku zemlju čini prepoznatljivom i atraktivnom te koji, u konačnici, uvelike i "prodaje" turizam.
Manje-više svima je u turizmu jasno da nešto treba mijenjati, a i aktualna turistička vlast budućnost hrvatskog turizma zamišlja drukčije. Prema viziji iz Ministarstva turizma, do 2030. trebao bi se dogoditi snažan zaokret prema društveno, okolišno i gospodarski održivom cjelogodišnjem turizmu, koji valorizira prirodno i kulturno nasljeđe i jedinstven identitet svake pojedine regije. Ili, kako opisuje i Svjetska turistička organizacija, prema turizmu "čiji razvoj zadovoljava potrebe današnje generacije ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe".
Ključno obilježje turističke sutrašnjice trebala bi biti i autentičnost, koju uz raznolikost regija te bogatu prirodnu i kulturnu baštinu, dočaravaju i gostoljubivi, otvoreni i srdačni ljudi. Takav je turizam više od poduzetništva, ističu u resornom ministarstvu, to je praktično način života.
Sve to zacrtano je i prijedlogom Strategije razvoja održivog turizma do 2030., koja će sa Strateškim procjenama utjecaja na okoliš ovih dana – a možda već i danas – na e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Prioritet je zaštititi i još bolje prezentirati turističke resurse, zaustaviti sezonalnost i prekomjerno opterećenje prostora te očuvati duh dobrodošlice domaćina. U fokusu su kvaliteta i inovativnost, a prednost bi trebale imati investicije koje će poticati skladan gospodarski razvoj i ravnomjeran napredak svih regija.
Inače, na temelju Strategije izrađuje se i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027., koji će razraditi konkretne mjere, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom. Zaokret prema tom novom, sadržajnijem, kvalitetnijem i pravednijem turizmu olakšat će svakako financijski izvori koji su Hrvatskoj na raspolaganju kao članici EU, a tranziciju bi mogla ubrzati i aktualna globalna situacija.
– Upravo zbog globalnih izazova i poskupljenja energenata, zelena i digitalna tranzicija postaje imperativ u turističkom poslovanju. Srećom, mnogi hotelski objekti to su već i prepoznali, a osigurana bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tu će nužnu tranziciju i dodatno potaknuti – kazala je ministrica turizma Nikolina Brnjac, komentirajući činjenicu da Hrvatska u dosadašnjem dijelu turističke godine ostvaruje oko 95 posto turističkog prometa iz istog razdoblja 2019. godine.
Sezona, inače, protječe s minusom od oko 5000 radnika u hotelijerstvu i manjkom od čak 10.000 u ugostiteljstvu. Nova Strategija indirektno može dugoročno olakšati i taj problem, ali iz Hrvatske udruge turizma apeliraju da se taj problem ni sada ne ignorira "jer bi okolne razvijenije zemlje svojim poticajnim mjerama mogle samo dodatno otežati zadržavanje domaćih radnika i privlačenje u Hrvatsku radnika iz inozemstva".
Malo radnika
– Očekujemo od Vlade da što prije definiramo konkretne mjere za jače aktiviranje potencijala domaće radne snage, kvalitetnije zadržavanje sezonskih radnika te pojednostavljivanje i ubrzanje procesa uvoza strane radne snage – poručuje Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, koji napominje i da smještajna struktura ostaje jedan od najvećih izazova hrvatskog turizma.
Broj kreveta u objektima u domaćinstvu dosegnuo je, inače, 620 tisuća, a u nekomercijalnom smještaju ima ih još 610 tisuća. Hotelskih je kreveta, pritom, samo 180.000, što je praktično kap u ukupnom broju registriranih kreveta. Iz HUT-a poručuju da je takva struktura smještajnih kapaciteta ponajprije posljedica aktualnog poreznog sustava i da zahvaljujući tim "prekobrojnim" krevetima Hrvatska trpi golem pritisak na infrastrukturu, a s druge strane ne ostvaruje optimalne turističke učinke.
– Promjena smještajne strukture bit će jedan od najvećih izazova hrvatskog turizma u budućnosti, poglavito putem regulative koja definira korištenje nekretnina za kratkoročan turistički najam, a nije "pravi" smještaj kod obitelji – smatra Ostojić.
Strategija i Plan razvoja održivog turizma, koje će javnost dobiti na uvid, i na to će ponuditi odgovore.
>> VIDEO Donesena odluka o imenu mosta koji spaja kopno s Pelješcem: 'Jednostavno je, lako pamtljivo'
Šta je sa nezaposlenima svima ukinuti naknadu neka rade.