Hrvatska je prošlog petka predala zahtjev za arbitražni postupak u slučaju Ine, a od UNICTRAL-a, suda u Ženevi, traži odluku o upravljačkim pravima koje MOL ima u domaćoj naftnoj kompaniji. Tvrdi se da se do prava nad upravljanjem došlo mitom koje je Zsolt Hernadi dao Ivi Sanaderu pa Hrvatska traži proglašavanje ugovora iz 2009. ništetnim.
O istoj se stvari lome koplja i u pregovorima između dvaju partnera jer šef pregovaračkog tima Hrvatske Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, ustraje na definiranju načina upravljanja kompanijom. Ministar je i javno više puta napomenuo da se korporativni model upravljanja mora promijeniti, a nakon zadnjeg ciklusa pregovora pozvao je Mađare da do sljedećeg sastanka osmisle novi model. Od toga Vrdoljak ne namjerava odustati i pitanje upravljačkih prava postavlja kao prioritet jer, tvrdi naša strana, sadašnji model krši Zakon o trgovačkim društvima, ali i Statut Ine. O čemu je zapravo riječ?
Mađarski MOL drži 49,1 posto dionica
Mađarski MOL drži 49,1 posto dionica, a upravlja kompanijom kao većinski vlasnik. Izvršni direktori u Ini imaju punomoć za donošenje odluka koje bi trebala donositi Uprava. To znači da MOL upravlja Inom, a pitanje upravljačkih prava postaje sporno naročito nakon otvaranja procesa protiv Ive Sanadera u kojem su Mađari optuženi da su mitom preuzeli upravljanje kompanijom. Upravljačka prava daju Mađarima pravo da poslovne rezultate Ine prikazuju u konsolidiranom izvješću Grupe MOL kao da je riječ o podružnici, a ne tvrtki u kojoj imaju 49,1 posto. Ina nosi 40 posto ukupne proizvodnje cijele Grupe, što svjedoči o tome koliko su rezultati Ine važni za bilancu MOL-a. U devet mjeseci 2013. MOL je ostvario 394 milijuna eura EBITDA, odnosno operativne dobiti, a Ina je tom rezultatu pridonijela s više od 105 milijuna eura.
Dakle, Ina je sama donijela četvrtinu rezultata. Ako uzmemo u obzir da je Ina imala neto dobit od 488 milijuna kuna, što je oko 65 milijuna kuna, a MOL je imao neto gubitak od 133 milijuna eura, jasno je da je rezultat Ine imao iznimno pozitivan utjecaj na smanjenje neto gubitka. Da nema upravljačka prava, MOL bi mogao prikazivati samo polovicu dobiti, čime bi se utjecaj Ine na ukupne rezultate prepolovio. Na tržištu kapitala dionice MOL-a u šest mjeseci već su izgubile 16 posto vrijednosti, a vrijednost dionice od 14.300 forinti zaključena je u petak prije vijesti o pokretanju arbitraže.
Otvorena pitanja arbitraže su i ulaganja u rafinerije koja se nisu ostvarila, kao i zahtjev za većim ulaganjem u istraživanje i razvoj. Inače, Ina je u devet mjeseci 2013. u istraživanje i razvoj uložila 800 milijuna kuna, a nakon zadnjeg ciklusa pregovora mađarski partner ponudio je povećati ta ulaganja za stotine milijuna kuna. Naftni stručnjak Jasenko Umičević tvrdi da je Ina izgubila milijarde kuna zbog odgađanja ulaganja u rafinerije, ali nije poznato koliki je odštetni zahtjev postavljen u tužbi predanoj arbitražnom sudu u Ženevi. MOL je tužio Hrvatsku u Washingtonu zbog izgubljene dobiti od dvije milijarde kuna tvrdeći da su im onemogućena ulaganja. Ako obje strane ne povuku svoje tužbe, arbitri će dati pravorijek o budućnosti Ine jer su se u dioničarskom ugovoru iz 2003. oba strateška partnera obvezala da će poštovati odluke arbitražnog suda u slučaju nesuglasica.
Manevar uz amen Vlade
MOL je u prvoj reakciji na vijest o arbitraži istaknuo da je spreman i dobro pripremljen iako nema detaljne informacije o arbitraži.
– Vjerujemo da imamo snažnu poziciju što se arbitraže tiče – kazali su u mađarskoj kompaniji. Manevar hrvatske strane pokrenut je uz amen Vlade koja je i donijela odluku o pokretanju postupka, ali ne prekida pregovore, što su potvrdili i u Ministarstvu gospodarstva i u MOL-u. Da Hrvatska nije predala tužbu 30. siječnja nastupila bi zastara pa se tajming po kojem je tužba predana dan nakon sastanka strateških partnera može promatrati u kontekstu te zastare, ali i borbe za bolju pregovaračku poziciju.
Bilo da je riječ o pritisku ili želji da se iskoriste sve pravne mogućnosti, jedno je sigurno – najbolje i najizglednije rješenje jest da se postigne dogovor za stolom koji bi Ini garantirao razvoj i dugoročnu stabilnost uz ravnopravan odnos obaju strateških partnera.
