Prihvate li banke pruženu ruku, na tržištu bi se uskoro moglo naći tri do četiri milijarde kuna povoljnih kunskih kredita. Hrvatska narodna banka najavila je da će idućeg tjedna održati prvu od četiri strukturne repo operacije planirane za ovu godinu. Bankama koje se pojave na aukciji HNB će pozajmiti sredstva na rok od četiri godine uz godišnju kamatu od 1,8 posto. Istovremeno s najavom prve takve aukcije kod nas, objavljena je i lista državnih vrijednosnih papira, njih 61, koji će se prihvaćati kao osiguranje. Određen je i datum povrata pozajmice – 18. veljače 2020. godine.

Jeftinije od štednje

Na svim dosadašnjim repo aukcijama banke su mogle pozajmljivati sredstva na rok od 7 dana, a tek sada im se nudi jeftin i dugoročan izvor prihoda koji otvara veći prostor za aktivniju kreditnu politiku. Visina kunskih kredita uglavnom je bila limitirana kretanjem oročene kunske štednje u bankama jer svi koji štede na dulji rok preferiraju eure. Tek od prošle godine kunski su krediti postali konkurentni eurskima pa je potražnja za njima skočila za četvrtinu, no i dalje je 63 posto svih kredita u zemlji zaštićeno deviznom klauzulom. Ako je suditi po razlici kamata na oročenu kunsku štednju i cijeni repo aukcije, kamate na kredite stanovništvu i tvrtkama mogle bi pasti za jedan postotni poen. Na kunsku štednju koja je, primjerice, oročena na dvije godine banke svojim štedišama plaćaju kamatu oko 2,8 posto, a sad im HNB nudi kune na četiri godine uz samo 1,8 posto godišnje kamate. Stambeni kunski krediti trenutačno se kreću oko 5 posto, dok su nenamjenski između 8,5 i 9,5 posto, ali građani se i dalje drže podalje od banaka jer im je to preskupo ili se zbog ekonomske neizvjesnosti ne usude uzimati kredite. Od početka krize 2008. konstantno se smanjuje zaduženost stanovništva i tvrtki u bankama, a jedino raste zaduženost države. I bez najavljene intervencije, likvidnost bankovnog sustava iznimno je visoka. Banke imaju 7 do 10 milijardi kuna slobodnog novca na računu HNB-a, no ne uspijevaju ga pretočiti u nove kredite.

Sve ovisi o bankama

– Ovim operacijama HNB otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu će kao kolateral prihvaćati dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Hrvatske. Time strukturne repo operacije omogućuju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti – ističu u središnjoj banci uz opasku da ne očekuju pritiske na tečaj, a ako bi ih kojim slučajem i bilo, spremni su intervenirati kako bi ga stabilizirali. Guverner Boris Vujčić i njegovi suradnici uvjereni su da će ovaj potez dovesti i do blagog smanjenja kreditne euroizacije u bankovnom sustavu, a posljedično i izloženosti gospodarstva i potrošača valutnom riziku. No, dodaju da znatnije smanjenje euroizacije nije moguće postići bez značajnije promjene valutne strukture štednje. Ukupni učinak planiranih operacija ovisit će o interesu banaka. Dodatna količina novca koja će se naći na tržišta odgovara iznosu koji bi se dobio spuštanjem stope obvezne pričuve za jedan postotni bod.

>> Susreli se Orešković i Deroose. Marić i Vujčić otkrili o čemu su razgovarali 

>> Bankama tri milijarde kuna zajma da pojačaju kreditiranje u kunama

27

NAKON UTAKMICE

FOTO Izraelski navijači pretučeni u Amsterdamu, Netanyahu šalje spasilačke zrakoplove

Video sadržaj

9

ŽIVOTNI BRODOLOM

Igrao za Real i Jugoslaviju, danas jedva preživljava s 400 eura: 'Pomozite mi, sve sam izgubio'

BIVŠI GLUMAC

Sjećate se malog Marka iz serije Zauvijek susjedi? Povukao se iz javnosti, a evo kako danas izgleda

Podijelila javnost

Sve popularnija vrsta kupovine, koju vole i Hrvati, mogla bi 'isprazniti' šoping centre, no je li sigurna?

Znanstveno dokazano

Ovisno je li vam „čaša uvijek napola puna“ ili „prazna“, možete odlučiti koliko ćete dugo živjeti

U blizini Zagreba otvoren najnoviji trgovački centar