Integracija stranih radnika najvažnije je i ključno pitanje kojim se mi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Vlada i cjelokupno hrvatsko društvo moramo pozabaviti u sljedećih nekoliko godina. Treba staviti i fokus na povratak naših iseljenih građana te reformu strukovnih obrazovnih kurikuluma koji će se fokusirati na potrebe tržišta rada – kazala je na početku svog izlaganja Irena Weber, predsjednica HUP-a. Uz pametnu i dugoročnu imigracijsku politiku koja će se fokusirati na privlačenje visokokvalificiranih stranih radnika Hrvatska, smatra Weber, može se smanjiti potreba za zapošljavanjem stranih radnika za čak 50% u odnosu na današnje stanje.
Sada se rad penalizira s ogromnim poreznim klinom i iznosi 43,7%. Ako to usporedimo s oporezivanjem najmova za turističke smještaje, vidjet ćete da je takvo porezno opterećenje višestruko niže. Kao država šaljemo potpuno krivu poruku, a to je da kažnjavamo one koji rade, koji su se cijeli život obrazovali. To nije smjer u kojem bismo trebali ići. Niz država u EU radi na privlačenju visokokvalificirane radne snage, a to je smjer kojim bismo i mi morali ići – naglašava predsjednica HUP-a.
Treba hitno rasteretiti davanja poslodavaca kada su u pitanju plaće jer je porez gotovo dvostruk u odnosu na što radnik dobije, a to je posebno vidljivo na višim i srednjim plaćama. Tu su zatim i administrativne komplikacije jer poslodavci moraju ponekad tražiti i po 3-4 dozvole za istog radnika ako on prelazi s jedne poziciju na drugu, primjerice s pomoćnog na "pravog" kuhara. Potrebno je i olakšati dobivanje radne dozvole za visokokvalificiranu radnu snagu, jer to traje i dulje od šest mjeseci. Iako se digitalizacija pomaknula s mrtve točke, u nekim slučajevima potrebno je i dalje fizički odnijeti pet istih papira na pet različitih mjesta, što je u 2024. suludo.
>>> FOTO Hrvatska kakvu trebamo
Novi Zakon o radu je pisan kao da se i dalje obraća našim roditeljima, a ne novim generacijama koje su potpuno drugačije, fleksibilnije, koje žele raditi od kuće, češće mijenjati poslove, raditi po kliznom ili skraćenom radnom vremenu. Stopa zaposlenosti mladih bilježi pad za 1,6%, u 2023. iznosi 43%, što je suprotan trend onome unutar EU gdje vidimo rast s 49% na 51%. Imamo jednu od najnižih stopa u dodatnom usavršavanju i obrazovanju. Istovremeno, Hrvatska za obrazovanje izdvaja više od prosjeka EU, zaista ga moramo prilagoditi potrebama tržišta rada. Ako izdvajamo više, a imamo manje visokoobrazovanih od prosjeka, znači da nešto ne valja, evo izašli su upravo rezultati mature i rezultati su porazni – smatra Irena Weber. Zaključuje da je hitna reforma strukovnog obrazovanja, moderna. Bilo je predlagano da se za strukovne škole poveća broj sati iz strukovnih predmeta, a da se za jedan sat tjedno smanji satnica društveno-humanističkih predmeta, ali je nastao veliki otpor akademske zajednice. To je, ističe, kao da pokušavamo zaustaviti digitalizaciju jer imamo puno knjiga u knjižnicama.
VEZANI ČLANCI:
Zakon o radu se ne obraća radnicima nego staromodnim poslodavcima koji nikako ne shvaćaju kako mladi neće tolerirati kršenje radnih prava. Radne inspekcije uopće nema, a potrebno je samo ući u neku veću firmu, izlistati paljenja i gašenja kompa u danu i usporediti s platnom listom i obračunom prekovremenih. No, poslodavci gledaju samo svoju stranu. I očekuju robovlasništvo koje je bilo prije 25-30 godina kad nije bilo posla. I sad, neki nadobudni i tu rade grešku jer mladima sve popuštaju, a stare radnike ubijaju i dalje. Ma zapravo pravih rukovoditelja fali i to je to.