Bivša općina Bjelovar do 1993. godine - prije nego što je donesen tzv.
Šeksov zakon o novom administrativnom ustroju jedinica lokalne
samouprave - imala je oko 64.000 stanovnika, o kojima je
administrativnu brigu, po sjećanju sadašnjeg gradskog pročelnika za
financije Tomislava Junkovića, vodilo oko 200 činovnika.
Bujanje administracije
Nije nevažno podsjetiti da su se po zakonima bivših sustava u toj
brojci nalazili i činovnici ondašnje milicije, katastra, suda i ostalih
služba jer je bivši sustav pred svoj raspad bio maksimalno
decentraliziran. Stupanjem na snagu novoga ustroja, došlo je do
formiranja još osam novih administrativnih jedinica, pa su pokraj Grada
Bjelovara formirane općine Kapela, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo,
Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac i Zrinski Topolovac, na čijem
području po posljednjim demografskim podacima živi 22.287 stanovnika.
Svaka lokalna jedinica, naravno, okupila je svoju administraciju, pa
ako se računa na sadašnjih 65 zaposlenika u gradskoj upravi, te
prosječno četiri u svakoj općini, za oko 60.000 građana sada brine
upola manje činovnika, ali i s više nego dvostruko manjim djelokrugom
rada nego prije.
Premda će svaki od čelnika lokalnih administracija potvrditi kako u
kancelarijama nema prekobrojnih, pribroje li se vatrogasci i ostali
koji su na lokalnim proračunima, ispada da je unatoč smanjenju opisa
poslova, broja stanovnika, te uvedenoj informatizaciji, u lokalnim
administracijama ipak došlo do drastičnog povećanja činovničkog
aparata, po čemu bjelovarsko područje nipošto nije iznimka.
Milijuni za plaće
Kako ih sve treba i plaćati, nameće se pitanje, nije li došlo vrijeme
da se zakon promijeni i prilagodi vremenima recesije i najava o
stezanju remena.
Naime, samo za plaće 65 zaposlenika koji rade na neodređeno radno
vrijeme, te povremene zamjene, u gradskom proračunu ove je godine
osigurano 9,6 milijuna kuna. U najvećoj Općini Rovišće s više od pet
tisuća stanovnika i najviše naselja, za plaće će se, doznajemo,
potrošiti 529.000 kuna. Uzme li se taj iznos za prosjek u ostalih sedam
općina, tada bi godišnja ušteda poreznih obveznika dosegnula impresivni
iznos - više od četiri milijuna kuna.
Premda su programi političkih stranaka koje će se pojaviti na
predstojećim lokalnim izborima gotovi, za sada nema naznaka kako će
neka od njih potaknuti i pitanje mogućeg novog teritorijalnog
preustroja. To ih očito ne zanima jer svaka od njih ima “svoju” općinu
koju će bez obzira na troškove i nadalje nastojati i zadržati.
BIROKRACIJA Skupi i glomazni aparat postaje sve većim teretom poreznih obveznika
Za plaće u Gradu i osam općina 14 milijuna kuna
