Vrlo je važno imati na umu da će se potresi u Hrvatskoj ponavljati i da bi trebalo prilagoditi građevine kao i vježbati što činiti u slučaju potresa, poručio je za Večernji TV Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Stipčević je govorio o neuobičajenoj situaciji da se nakon jakog potresa u Petrinji dogodio još jači, no kaže kako se takve stvari događaju, no rijetko. Poručio je da iz ovoga moramo izvući pouku i graditi 'bolje, čvršće i sigurnije' jer živimo na potresnom području i da se 'pomirimo s tim'.
- Situacija je poprilično neuobičajena. Idemo reći da je 'normalan' slijed da se najjači udar dogodi prvi i onda nakon njega slijedi niz slabijih potresa. Međutim, u relativno rjeđim situacijama imamo ovaj slučaj da se dogode takozvani prethodni šokovi, odnosno foreshockovi, koji mogu biti različitih jačina i onda se dan, dva nakon njih dogodi vrlo jaki potres kao što je bio ovaj današnji - rekao je i dodao da je vrlo nezahvalno govoriti o njima jer za njih znamo tek nakon što se potresi dogode.
- Onda znamo jesu li to bili foreshockovi ili glavni udari - objašnjava Stipčević.
Rekao je i kako se sličan slučaj dogodio u Kaliforniji, no i da je tamo bio puno jači potres.
- Bio je magnitude sedam i imao je slično ponašanje kao ovaj naš iz Petrinje. Dogodio se udar dan prije i onda se dogodio taj veliki potres - izjavio je.
- To nije neuobičajeno već je vrlo rjeđe da se takva situacija događa - kazao je.
Paralela s potresom u Banja Luci 1969. godine.
- Banja Luka je odličan primjer, ona je isto imala sličan niz događaja. Dogodilo se nekoliko jačih udara i ljudi su mislili da je to to. Bili su potresi i onda je uslijedio jak udar koji je bio, čini mi se, jačine kao ovaj naš danas. I onda se dogodila velika devastacija Banja Luke - kazao je Stipčević.
Smatra da je vrlo nezahvalno reći koliko se paralela može povući, no napominje da neka istraživanja govore da se oni nalaze na sličnom rasjednom sustavu.
- Taj rasjedni sustav se pruža od Pokuplja pa sve do Banja Luke. Međutim, koliko su oni povezani to ćemo možda znati tek nakon što obradimo ovaj potres i pogledamo neke paralele. Ono što znamo je i da su se potresi na ovom području događali i prije. Bili su nešto slabiji, ali opet nešto jaki - kaže Stipčević.
Uspoređujući ovaj potres i onaj koji se dogodio u Zagrebu u ožujku ove godine, Stipčević kaže da se u onom prije 'oslobodilo tisuću puta manje energije' te da su se u Zagrebu dogodile 'trideset puta manje amplitude'.
- Zamislite da se u ožujku u Zagrebu dogodio ovakav potres slične magnitude. Zamislite kakvu bi to štetu nanijelo centru Zagreba i okolici. To je jednostavno toliko razorno da je vrlo teško išta reći kako bi Zagreb izgledao nakon toga. Ono što mi znamo, ako se u Zagrebu već dogodio takav potres, zasigurno će se opet dogoditi potres te magnitude u Zagrebu. Nažalost, ne znamo kada, no sa sigurnošću možemo reći da će se dogoditi - rekao je i dodao da iz ovoga moram izvući poduku i prilagoditi gradnju zgrada.
S obzirom na konfiguraciju tla i zemljanih ploča, gdje je u Europi ili kod nas najveća mogućnost da se dogodi razarajući potres.
- Ja bih rekao da je to jug Italije, Grčka posebice i Turska. Međutim, sigurno bi tu izdvojio i jug Hrvatske, dubrovačko područje. U 17. stoljeću to je područje pogodio potres magnitude sedam. A to vam je u rangu ovoga koji se nedavno dogodio u Turskoj. To su potresi koji oštećuju vijadukte, mostove, urušavaju betonsko-armirane zgrade - rekao je.
Ja sam jučer komentarom napala seizmologa da kao što nas straši jačim potresom pa koristim ovu priliku i ispričavam se. Tako je to kad se bez struke petljam u struku.