Danas I. nastavak!

NEPOZNATI SLAVKO LINIĆ

Slavko Linić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
16.03.2014.
u 07:37

Unatoč tome što ga se povezuje s ljudima sumnjive poslovne prošlosti (slučaj Šegon), Linićeva popularnost, za razliku od ostalih ministara i samog premijera Milanovića, izuzetno je visoka.

Kontroverzni hrvatski ministar financija važna je osoba u hrvatskom gospodarskom i političkom životu već punih trideset godina, najprije kao financijski direktor Inine Rafinerije nafte Rijeka, potom kao gradonačelnik Rijeke a onda i kao ministar financija u dvije lijeve vlade – Račanovoj i Milanovićevoj. Političar osebujna stila i naravi izaziva svojim potezima pozornost javnosti i medija, ali i moćnih političkih krugova i gospodarstvenika.

Unatoč tome što je, prema hrvatskim zakonima i Ustavu, vlast koncentrirana u rukama predsjednika Vlade RH ponekad se činilo da zapravo Slavko Linić upravlja glavnim procesima, pogotovu tokovima novca. Otkad je država u gospodarskoj krizi, sve su oči uprte u “državnog blagajnika” Linića. Unatoč tome što ga se povezuje s ljudima sumnjive poslovne prošlosti (slučaj Šegon), Linićeva popularnost, za razliku od ostalih ministara i samog premijera Milanovića, izuzetno je visoka. Nitko nije ravnodušan na spomen njegova imena i nitko o njemu ne zna puno.

Pješice do Grobnika

No, tko je zapravo Slavko Linić, koje je njegovo podrijetlo, kako se školovao, kako mu je tekla karijera, tko su svi njegovi ljudi i kako je došao do mjesta najmoćnijeg i najutjecajnijeg čovjeka u državi tema je ovoga feljtona. Prezime Linić je, naime, jedno od najstarijih grobničkih prezimena. Na Gobinštini u kontinuitetu žive gotovo osamsto godina. Linićev djed Marijan (1891.-1975.) kao vojnik Austro-Ugarske borio se u Prvom svjetskom ratu na Karpatima i završio kao ruski zarobljenik. Nakon završetka rata, iz zarobljeništva se na Grobnik vratio 1920. godine, i to pješice. Traumatiziran zarobljeništvom i boljševičkom revolucijom, Marijan Linić cijeli život nije podnosio Ruse i komuniste. Uzor mu je bila Austrija. Marijan je imao osnovnu naobrazbu, bio je pismen pa je u Kraljevni Jugoslaviji pronašao posao u Banjaluci, u pilani. Pod stare dane bavio se vinogradarstvom i navodno bio ugledan vinogradar.

Iako nije podnosio komuniste dva starija sina bili su partizani

Dobio je tri sina: Stanka (oca hrvatskog ministra financija), Eugena ili Jenija, kako ga zovu po grobnički, i najmlađeg Mirka. Iako nije podnosio komuniste, dva starija sina, Stanko i Eugen, bili su partizani za vrijeme Drugog svjetskog rata. Poput mnogih grobničkih mladića, odlučili su se priključiti partizanima nakon što je talijanska vojska 12. srpnja 1942. u najvećem grobničkom selu Podhumu počinila strašan zločin. Budući da su bili nemoćni zbog iznenadnih partizanskih akcija, Talijani su radi odmazde u Podhumu ubili više od stotinu stanovnika a mjesto su zatrli i spalili. Stanovnici koji nisu ubijeni odvedeni su u zarobljeništvo i u logore.

Zločini talijanske armade bili su povod da se Grobničani iz revolta masovnije priključe partizanima.

Cijeli prvi dio feljtona o Slavku Liniću čitajte u nedjeljnom izdanju Večernjeg lista

>>Linićev prijatelj koji je ni od čega u 20 godina izgradio carstvo

>>Linić: Ne odričem se prijatelja zato što imaju probleme

Komentara 53

Avatar nathanael.opet
nathanael.opet
21:37 15.03.2014.

Opa! Odakle sad ova "upoznajte Slavka" kampanja? . Sad će nam plaćenici u nekoliko nastavaka objasniti zašto bi nam Slavko morao biti simpatičan, prihvatljiv i - najvažnije - prava zamjena za Zokija na čelu Vlade. . to je pravi smisaoi smisao ovog piskaranja. Zokiju se sapuna daska. Slavko preuzima. . a mi mislili da gore ne može. e, pa, može.

MI
Mirnadob
21:39 15.03.2014.

Kad bi Slavko Linic svim prijateljima i "kumovima"oporezoval po zakonu njihovu imovinu,(koju nisu stekli postenim radom) nebi morao izmisljat poreze i prireza osiromasenom narodu,bas zbog tog bogatsva,"njegovih prijatelja i kumova"

RA
rafael13
20:56 15.03.2014.

Predstečajne nagodbe, Lovrićka, Šegon, Kalem...u svim tim malverzacijama i kriminalu imao je svoje prste.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije