Subota 15. travnja
SVIJET JE PODJETINJIO PA NAS STRUČNJACI UČE HODATI, REZATI KRUH, DISATI
Stručnjakinja za bonton tvrdi da svi krivo jedemo kruh! Bože, čemu nas sve ne uče stručnjaci i "stručnjaci". Tako smo, dakle, dobili po prstima zato što ne znamo rezati, lomiti i maslacem ili čime drugim mazati kruh, a ukorili su nas jer nepravilno dišemo, savjetovali nam što smijemo a što ne smijemo jesti i piti, kako žvakati, kako se treba ljubiti, kako treba pozdravljati prolaznike, kako se useknjivati, kako puštati vodu iz vodokotlića, tvrde da smo godinama ili cijeli život pogrešno pržili jaja, pripremali pire-krumpir, prali brokulu, brijali noge, koristili vrećicu za poklone, upotrebljavali žličicu za kavu, pogrešno kuhali čaj, uvlačili konac u iglu... Zar smo toliko debilni i imbecilni? Cijele ekipe znanstvenika godinama proučavaju neke ljudske navike i onda daju "dragocjene" naputke kako ih promijeniti, anketiraju tisuće pa i desetke tisuća ljudi o tome kako rade ovo ili ono te nas potom upozoravaju na zablude kojih se trebamo osloboditi. Što ih motivira? Osjećaj da se čovječanstvo srozalo do infantilnosti i da tisuće godina iskustva i tradicije ne znače ništa pa ga iznova treba podići na noge. Skupine stručnjaka idu ispred, a i za njih milijarde ljudi-dječice držeći se za ruke.
Nedjelja 16. travnja
PRIJATELJI SMO UKRAJINE, ALI PRVI NAM JE INTERES NAŠ NAROD
Zbog poplave jeftinog ukrajinskog žita neke su zemlje – Poljska, Mađarska... – privremeno zabranile uvoz žita iz te zemlje jer ugrožava njihove poljoprivrednike koji mu cijenom ne mogu konkurirati. Učinjeno je to nekoliko mjeseci prije izbora, na kojima glasa velik broj ruralnih birača, pa je odluka nekih vlada i te kako razumljiva. U Europskoj uniji su pobjesnili jer "trgovinska politika u isključivoj je nadležnosti EU i stoga jednostrane akcije nisu prihvatljive". Eto još jednog razloga da se upitamo jesu li u mnogim zemljama vlasti uopće potrebne za životna pitanja tih zemalja ili samo trebaju slušati diktate iz Bruxellesa koji se i ovaj put ponaša kao nekad Sovjetski Savez, kako ističu u nekim zemljama koje su sada u nemilosti EU. Čelnik pak vladajuće poljske stranke Pravo i pravda Jarosław Kaczyński kaže: "Mi jesmo i ostajemo nepromijenjeni prijatelji i saveznici Ukrajine. Podržavat ćemo je i podržavamo je... Ali dužnost je svake države, svake vlasti, dobre vlasti u svakom slučaju, štititi interese svojih građana". Valjda je ovo pročitao hrvatski premijer Andrej Plenković koji se prsi pred Europom i svijetom šaljući Ukrajini helikoptere i te kako potrebne Hrvatskoj.
Ponedjeljak 17. travnja
VELEPOSLANICI U BiH IZBJEGLI DODIKA U JASENOVCU
Živčani slom dobio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik jer su zapadni veleposlanici u Bosni i Hercegovini u Novoj Gradini odali počast jasenovačkim žrtvama – bez njegove nazočnosti i nazočnosti drugih lokalnih političara. Doživljava to kao nepoštovanje žrtava i njihovih potomaka, a legalnom smatra samo komemoraciju koju je najavio za nekoliko dana poslije i koju su diplomati "namjerno izbjegli". Zapadni su veleposlanici, kaže, donijeli vijence "u tajnosti i tišini", što je "ravno skrivanju zločina". Nisu Dodiku važne ni žrtve ni grijesi stranaca nego mu je važno da od komemoracije napravi što veći spektakl, da za ustaška zla optuži i današnju Hrvatsku i Hrvate koje u BiH kadšto upotrebljava i nagovara na savezništvo protiv Bošnjaka da bi potom ocrnio cijeli hrvatski narod. Zapadni su veleposlanici možda i htjeli izbjeći odavanje počasti žrtvama u društvu s Dodikom, jer znaju da bi predsjednik RS i njih upotrijebio i zloupotrijebio i jer znaju da svaki drugi dan najavljuje odcjepljenje. Komično je što Dodik na njih bjesni jer na njegov je zahtjev vlada RS srpskim dužnosnicima u BiH naredila da prekinu kontakte s veleposlanicima SAD-a i Velike Britanije.
Utorak 18. travnja
NESTAŠICA MESA: JESMO LI ZELENA AVANGARDA?
U istom danu na portalima su objavljena ova dva naslova – "Prijeti nestašica mesa, Hrvati odustaju od proizvodnje, domaće teladi gotovo više nema" te "Prema planovima 'Zelene agende' više nećemo jesti meso nego nadomjestke sa 'sličnim okusom'". Hrvati kao da slijede povijesne preokrete koje promiče "Zelena agenda". Zeleni lobisti upozoravaju na sve grozote proizvodnje hrane s uvjerljivim dokazima o štetnosti industrijske proizvodnje mesa za okoliš. Dok poljoprivreda čini gotovo trećinu svih emisija stakleničkih plinova, samo stočarstvo pridonosi s gotovo 15 posto. Štoviše, stočarstvo je glavni uzrok krčenja šuma i gubitka bioraznolikosti. Šume se uništavaju kako bi se oslobodila zemlja ne samo za ispašu životinja nego i za dodatne usjeve potrebne za prehranu tih životinja. Samo proizvodnja govedine zauzima oko 60 posto zemljišta koje se koristi za poljoprivredu, iako pridonosi s manje od dva posto ukupnih kalorija koje se u svijetu konzumiraju. U Španjolskoj je onečišćenje s farmi postalo toliko rašireno da je svinjski gnoj kontaminirao gotovo četvrtinu svih podzemnih i površinskih voda u zemlji. Bravo, Hrvati, sa svojim nestašicama mesa vi ste prehrambena i ekološka avangarda.
Srijeda 19. travnja
NIŠTA OD PROTUOFENZIVE I KRAJA RATA U UKRAJINI
I dok se već tjednima očekuje najavljena ukrajinska porotuofenziva, Putin šeće okupiranim područjima kao Rusijom, u čemu neki vide i skori kraj rata. No sudeći prema dosadašnjim iskustvima, neće biti ni jednoga ni drugoga. Govori se da Ukrajinci za veliki protunapad nisu sposobni, a Rusi, osim u povremenim izjavama nekih dužnosnika koji vole tješiti svijet, baš ne izgledaju kao da bi mogli stati. Dotle mediji ne prestaju Ruse napadati i istinama i neistinama, omalovažavati njihove vojne sposobnosti, već ih vide na koljenima na koja će ih baciti na riječima sve ratoborniji Ukrajinci, ali stanje se bitno ne mijenja. Rat će potrajati, Putinova bi vlast bez njega izgubila smisao, a neki analitačari "optimistično" kažu da bi se mogo oduljiti i na nekoliko desetljeća. Već odavno je planetarna "atrakcija", a Putin i Zelenski kao da su likovi iz planetarnog showa. U svijetu ni razaranja ni žrtve u Ukrajini više ne izazivaju ni zgražanja ni sućut, kako sam već nekoliko puta napisao, o njma se javlja kao o sportskim svjetskim događajima. U novinama vijesti s ratišta zacijelo mnogi čitatelji preskaču kao dosadne, kao i vijesti s drugih svjetskih ratišta jednako krvavih kao što je ukrajinsko.
Četvrtak 20. travnja
PAPA FRANJO KOMADIĆE KRISTOVA KRIŽA POKLANJA ZLOČINAČKOJ KRUNI
Odavno već znamo da papa Franjo nema neke osobite moralne kriterije, pokazao je to i odbivši kanonizirati kardinala Stepinca dok se istodobo ulizivao Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a Irineja, koji je huškao na agresiju na Hrvatsku, proglasio "velikim patrijarhom". Niz svojih neshvatljivih izjava i postupaka produžio je sada poklonivši engleskom kralju Charlesu III. dva komadića križa na kojem je raspet Isus Krist. Nepojmljivo! Britanska kruna, koju nasljeđuje Charles, u povijesti je tako reći u cijelom svijetu činila najokrutnije moguće zločine, poubijala milijune ljudi, mnogim zemljama otela najdragocjenija bogatstva, ali tko će danas pomisliti da su u London ugrađena najveća krvoprolića u povijesti. No to papi očito nije važno, a dok glumi skromnost i običnost, vrlo mu je važno dodvoriti se toj kruni i komadićima križa na kojemu je ona stoljećima razapinjala Krista. Čovječanstvo koje uvelike nekritički živi od mitova, neće u tom poklonu vidjeti nikakvo zlo nego zanimljivu vijest iza koje stoji beskrajna sramota kojom je okaljano evanđelje. I tko zna, možda će Franjo jednoga dana, ako poživi, Charlesa proglasiti svecem, a Camillu sveticom, kad to već nije učinio s Alojzijem Stepincem.
Petak 21. travnja
GORE AUTOMOBILI, SIJEVAJU NOŽEVI...
Ohrabruje li možda opće stanje u Hrvatskoj palež automobila, dojave o bombama u robnim kućama, sudovima i drugdje, krađe po prodavaonicama, divljačke tučnjave na ulici i pred školama, suludo brze i pijane vožnje, olako potezanje noževa ili pištolja u svađama...? To je tema za stručnjake, međutim, čini se da od početka nezavisnosti nije bilo toliko nepodopština i zločina. Je li s vremenom, poslije Domovinskog rata i prvih desetljeća mira, izblijedila svijest o vrijednosti države, njezinih materijalnih dobara, institucija, poštenog življenja i poštenog odnosa prema bližnjima i njihovoj imovini...? Ovih je dana jedna žena našla nekoliko stotina eura, doznala tko im je vlasnik i, na njegovo iznenađenje, izgubljene mu eure vratila. Ta relativno nevažna vijest o nevelikoj svoti vraćenog novca djeluje ohrabrujuće kraj tolikih vijesti o destrukciji, lopovštini, korupciji i općem gubitku kriterija u društvu. Što može učiniti vlast da stanje bude bolje? Vlast ne može mnogo svojim naredbama, zakonima, kaznama, ali može svojim primjerom. No gdje su ti primjeri? Ne samo da ih nema, u vlasti i oko nje primjerna je samo pokvarenost, ali zato je tu Plenković da gotovo svaki dan Hrvatsku idealizira.
