Naravno da sam uzbuđen dok zajedno s hrvatskom ekipom otvaram Guercinove slike za izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt iako sam ih otvarao i u Varšavi iz koje dolaze, a nakon Zagreba bit će izložene i u Tokiju! – kaže nam jučer Fausto Guzzi, direktor Gradske pinakoteke iz Centa iz koje su u MUO pristigle divne barokne slike talijanskoga majstora Giovanija Francesca Barbierija (1951. – 1666.) zvanog Guercino, što na talijanskome znači – škiljavi.
Bez naginjanja
Uz gospodina Guzzija, jučer su zajedničkim snagama Guercinove slike "Sv. Ivan Krstitelj", "Krist u molitvi" i "Sibilla Samia" pred kamerama fotoreportera otvarali i ravnatelj MUO Miroslav Gašparović, njegova desna ruka, voditeljica marketinga i PR Vesna Ledić, potom Mirko Nottoli u ime bolonjske banke koja je vlasnik "Sibille", kao i mnogi drugi iz pratnje vrijedne pošiljke koja je u srijedu pristigla u MUO. Tu su slike morale odležati jedan dan radi aklimatizacije i tek je jučer počelo njihovo otvaranje.
Naravno da je atmosfera u MUO bila vruća. Nismo se smjeli previše naginjati nad ta Guercinova remek-djela. A htjeli smo utonuti u trag njegove kičice... Direktor Gozzi zadovoljan je što Zagreb ima prilike upoznati Guercinovo djelo.
Tome je doduše kumovala velika nevolja – dva su potresa pogodila Pinakoteku u Guercinovu rodnom Centu, a drugi, jači, napokon je presudio odluci da se djela sklone iz Pinakoteke.
– No umjesto da čame u nekom depou, smatrali smo da je bolje Guercina, koji je tako ostao bez kuće, pošaljemo u svijet. Tako je je počeo "tour de Guercino" – rekao nam je gospodin Gozzi. Guercina su voljeli i poštovali. Nije bilo važno to što je škiljav. Ni što stanuje na pola puta između Ferrare i Bologne.
– U Centu su ga posjetili čak i Velásquez, pa francuski i engleski kraljevi, svi su oni htjeli upoznati njegovo djelo – kaže Gozzi, napominjući da je Guercino uspio naći svoj stil, i mjesto između Caravaggia i Carraccija.
Teško skupljena djela
– Voljeli su ga jer je prisno interpretirao biblijske scene, obiteljski... A utjelovljavao je upravo ono što je htjela Crkva: približiti svece običnim ljudima. Puno je radio i zaradio mnogo novca, a djela mu se nalaze u mnogim svjetskim muzejima. Zahvaljujući potresu, došla su evo i u Zagreb. Teško bi inače bilo skupiti tako velik broj njegovih djela i poslati ih na put – zaključio je Gozzi i odjurio otvarati novi sanduk s Guercinovim blagom.
>> U Zagreb stigla djela talijanskog majstora Guercina!
>> Veliki Caravaggio je otišao, ali dolazi majstor Guercino
