enigma Rodin

Meštrovićev portret Rodina, koji se čuva u Pragu, bit će prvi put objavljen kod nas

27.04.2015., Zagreb - Skulptura Hugo, Augusta Rodina u atelijeru Mestrovic. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/3
04.05.2015.
u 08:36

Autorica i kustosica izložbe Barbara Vujanović obilazeći arhive 
i muzeje slagala je mozaik o slavnom Francuzu zagrebačka izložba je i otisak karaktera velikog kipara

Evo Eve u trenutku kad je osjetila silan stid i nelagodu vlastita tijela zbog spoznaje o njemu. Trenutak je to kad je izgnana iz Raja. Upravo taj trenutak Evina života prikazuje ova skulptura Augusta Rodina – kaže nam povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović s kojom u Umjetničkom paviljonu obilazimo Rodinove skulpture, postavljene za izložbu "Rodin u Meštrovićevu Zagrebu" koja se otvara 6. svibnja kao središnji događaj velikoga Festivala Francuske u Hrvatskoj "Rendez-vous". Uz tu postiđenu Evu vezuje se kip Adama, skulptura frapantno nalik na Rodinovu mušku figuru "Velika sjena" koja je dio njegova multikiparskog remek-djela "Vrata Pakla".

Priča o zabranjenoj ljubavi

Nevjerojatan je položaj Adamove glave posve polegle niz rame pa se tijelo čini dekapitiranim, obezglavljenim. – Da, to je pravi Rodin, dramatičan i uvjerljiv čak i u tako potrošenoj temi kakva je tema o Adamu i Evi – kaže Barbara, autorica i kustosica izložbe uz svoju francusku kolegicu Véronique Mattiussi s kojom je i birala Rodinova djela.

Britka Barbara dolazi iz Ateliera Meštrović i autorica je kataloškog teksta izložbe u kojem se rasvjetljava Meštrovićev odnos s Rodinom i Meštrovićev munjevit uspjeh 1908. i 1909. godine na pariškom Salonu francuskih umjetnika i Jesenjem salonu gdje je bio čak i članom žirija. Na Festivalu Hrvatske u Francuskoj 2012./2013. veliki je uspjeh doživjela Meštrovićeva izložba u Parizu gdje je angažirana i Barbara. Sada je na redu uzvratni susret. U rukama je Barbare koja o svakoj skulpturi zna sve.

– Tragičnim Rodinovim ljubavnicima "Paolom i Francescom" bavio se i Meštrović. Priču o zabranjenoj ljubavi žene s bratom svoga muža Rodin prikazuje vrlo dramatično, s puno strasti i zanosa s jedne strane, a s druge ispunjenu strahom i patnjom – opisuje Barbara. Tijelo kao sjedište emocija i stanja ono je što trajno zanima Rodina.

Provokacije tipa "non finito"

Ni lice Rodin ne tretira drugačije. Njegovi portreti poznatih – Gustava Mahlera i drugih to dokazuju. Barbara najviše voli portret Camille Claudel, Rodinove ljubavnice koja je izgorjela na vatri te ljubavi zapaljene umjetničkim egom od kojeg nema spasa.

– Najdraže mi je Rodinovo "Posljednje zbogom" koje prikazuje glavu Camille i ruke ispred njezine glave, na usnama. Tu se intenzivno osjeća gubitak voljene osobe. S minimumom, samo s rukama i glavom uspio je to prikazati! – kaže Barbara. Sličan osjećaj gubitka sjajno je prikazan u Meštrovićevoj maloj Pieti iz 1914. godine gdje Bogorodica drži tijelo svoga Sina skinutog s križa upućujući mu posljednji cjelov, nadmašio je sve čemu se Barbara divi u Meštrovića. Tu je on stišao svoju poznatu monumentalnost u ime emocija, kaže Barbara.

Ta je mlada Zagrepčanka kći poznatog umjetničkog para, Zdenke Pozaić i Branka Vujanovića. Naravno da ju je povuklo da i ona stvori nešto u umjetničkom svijetu. Pisala je pjesme i radila male umjetničke stvari u ranoj mladosti. No susreti s drugim umjetnicima s kojima su se družili njezini roditelji bili su presudniji.

Bili su to Ivo Šebalj, Ivica Antolčić, Branko Ružić, Zlatko Bourek... Vesna Parun gatala joj je s dlana. Shvatila je da je upravo pisanje o drugim umjetnicima i istraživanje njihovih djela njen poziv! I ostvario joj se.

Rodina i Meštrovića istražuje dugo po muzejima i arhivima Pariza. Ne čini li joj se Rodin uzbudljivijim od Meštrovića, pitamo je, a Barbara kaže: – Provocira me svaki umjetnik dok obilazim muzeje i galerije. Rodin i Meštrović različiti su karakteri. Rodin je tijekom cijelog svog stvaralaštva sklon riziku i eksperimentu. A Meštrović je s godinama sve skloniji klasičnome tipu kiparstva. Rodinova neuglačanost ekvivalent je impresionizmu u slikarstvu. Tu je igra svjetla i sjene jača, kao i impresija, odnosno trenutačni dojam umjetnika. Rodin od Michelangela preuzima "non finito" til gdje dio skulpture ostavlja grubo obrađen kao kontrast uglačanome dijelu – uči nas Barbara.

Na svjetlo dana izvukla je, istražujući u Arhivu grada Pariza, nacrt pročelja zgrade Meštrovićeva ateljea kojeg više nema.

Bit će objavljen u katalogu izložbe. Istraživanja se odnose i na korespondenciju Rodina i Meštrovića. Bit će tu i izvaci iz kritika o Meštrovićevim izložbama u Parizu. Dosad u hrvatskoj literaturi nije objavljen ni Meštrovićev crtežni portret Rodina koji se čuva u Pragu. Pokazat će nam i kako Rodin crtežima olovkom i ugljenom, odnosno akvarelima, gvaševima i dekupažima spaja figure u kompozicije, a Meštrović crtežima traži odgovore za kompozicije...

>> Svjetlo Rodinove erotičnosti

>> Otpakirana "Meditacija" koja je toliko oduševila Meštrovića da je molio Rodina da mu je pokloni

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije