Doznati kako su posložene molekule alkohola i kako kvasac za proizvodnju piva izgleda pod mikroskopom, a potom posebnim metrom provjeriti maligane u nekoliko vrsta pića te testirati senzoriku pa s maskom na očima i pomoću njuha odrediti što je u bočici. Sve je to dio nove interaktivne izložbe Muzeja mamurluka “Povijest alkoholnih pića – od Mezopotamije do korone”, koja je pripremljena u suradnji s tvrtkom Badel 1862. Otvorena je u Preradovićevoj 8 do 29. listopada, a zbog epidemiološke situacije, ističu vlasnici Roberta Mikelić i Rino Duboković, u prostoru istodobno smije biti desetak ljudi.
Vinske butelje s Titanica
– Može se iz postava, među ostalim, doznati gdje je nastalo prvo vino, a ima i mnogo zanimljivosti, poput one da je u olupini Titanica pronađena kolekcija netaknutih i neoštećenih boca ili pak da poznata vrsta Zinfandel, koja je posebice popularna u Americi, zapravo potječe iz Hrvatske – nabrajaju.
Predstavljaju i podatak prema kojemu u starom Rimu žene nisu smjele piti vino, a ako ih je muž zatekao da to čine, imao ih je, po zakonu, pravo ubiti. A osim o povijesti tog tekućeg zlata, može se doznati mnogo i o slavonskome blagu, rakiji.
Slavonsko pečenje rakije
– Pečenje rakije za “pravog” Slavonca nije samo posao na brzaka, nego sustavan proces koji zahtijeva mnogo truda, znanja i volje. I toliko cijene svoju rakiju da su joj posvetili i pjesmu – kažu u muzeju, dodajući da je ona prvotno bila proizvedena u medicinske i terapeutske svrhe. Tako je jedan od najranijih termometara, korištenih u 17. stoljeću, sadržavao rakiju umjesto žive. A podsjećaju u postavu i da je istok zemlje također poznat po pivu.
– Prije 180 godina podno Papuka smjestila se najstarija hrvatska pivovara, Daruvarska, koja je preživjela tri rata i izmjenu pet država – ističu Roberta i Rino.
Predstavljaju i povijest brandyja i pelinkovca, staru opremu za craft pivo koju im je dao Pulfer te video udruge Hrvatska kulturna baština i tradicija koji otkriva kako se “po starinski” izrađuju neka domaća pića.
