Više od stotinu parkirališnih mjesta oslobođeno je u Donjem gradu pa stanari ne bi trebali imati problema s parkiranjem. Pojasnili su nam tako iz Gradske četvrti Donji grad kad smo pisali o završetku rekonstrukcije prometnice kod Hrvatskog narodnog kazališta, gdje su stanari ostali bez parkirališta, ugostitelji bez dijela terasa, a biciklisti dobili dvije biciklističke trake. Da to uopće nije tako, smatra Matea Knežević koja se redakciji obratila nakon što je članak izašao.
Matea živi u centru i, kaže, svakodnevno svjedoči ukidanju parkirališnih mjesta zbog postavljanja podzemnih spremnika, ugostiteljskih terasa i novih prometnih regulacija. Kritizirala je gradsku vlast zbog nepromišljenih odluka, ističući kako bi bilo logično prvo ponuditi alternativu, poput blokovskih garaža, pa onda ukidati postojeća parkirališna mjesta. Na sudu nismo, ali svejedno smo, da riješimo ovaj spor, od Grada zatražili točan popis oslobođenih parkirališnih mjesta po Donjem gradu, no, kažu nam, takvu evidenciju ne vode.
VEZANI ČLANCI:
Međutim, naglasili su da je u Donjem gradu 2022. bilo zauzeto 198 parkirnih mjesta za terase, dok je 2023. taj broj pao na 89, a u 2024. na 64, što, kažu, potvrđuje nastavak trenda smanjenja broja zauzetih parkirališnih mjesta za ugostiteljske objekte. Navode i da je diljem grada oslobođeno više stotina parkirališnih mjesta.
– U 2022. godini ukupno je 481 parkirališno mjesto bilo zauzeto za terase, dok je 2023. taj broj smanjen na 252, a u 2024. zasad na 192 mjesta – kažu i dodaju da je trend smanjenja broja parkirališnih mjesta koja se koriste za terase vidljiv od početka prošle godine kada je počela primjena pravilnika kojim su regulirana ograničenja vezana za postavljanje ugostiteljskih terasa.
Ta bi oslobođena mjesta dobro trebala doći i stanarima koji se pripremaju za novi način naplate parkiranja, ono blokovsko, kojim su nezadovoljstvo izrazili i određeni mjesni odbori.
izmislili ovi napredni zeleni 111 mjesta, bit će još njihovih izmišljotina...samo Zagrebčani Vi glasajte za sinove i kćeri mrzitelja Hrvatske i kajkavštine