Visine gotovo dva metra, plavih očiju i kuštrave kose, uglavnom elegantan i smiren, ali kad zna što želi, naći će način da to toga i dođe. Da to nešto nije riba i da on nije ptica, svaka bi ga majka poželjela za zeta. Pa je tako i kudravi nesit ugrožena vrsta koja se nekoć gnijezdila u dolini Neretve, a sad je se može vidjeti samo u zagrebačkom ZOO-u, zbog čega je Večernjakova gradska rubrika odlučila posvojiti upravo dalmatinskog pelikana, ali i njegovih osam prijatelja i prijateljica s kojima stanuje.
Uređenje nastambi i igračke
– Najviše posvojitelja imaju crveni panda, lav, čimpanza, merkat i smeđi medvjed – objašnjavala nam je Vanja Županc iz Zoološkog dok smo odlučivali čiji bismo životni prostor igračkama, aranžiranjem ili uređivanjem nastambi željeli obogatiti. A ideja da se odabere životinja koja još nije posvojena činila se najlogičnijom.
– Ovi naši pelikani stigli su iz Beča iako izvorno, kako im i ime kaže, potječu iz Dalmacije. Ugrožena su vrsta pa se radi na povećanju populacije, a ptice su veličanstvene. Dužine su do 190 centimetara s promjerom krila od tri metra i vrećicom ispod kljuna u koju im stane do pet kilograma ribe – detalje je otkrivao edukator Tomislav Krizmanić dok su nesiti kružili oko nas i od vrućine se hladili lamatajući upravo vrećicom u koju inače spremaju hranu.
Moruzgva za rođendan
– Proces posvajanja zapravo je vrlo jednostavan. Popuni se obrazac, donira svota po želji, a kao zahvalu za posvajanje dobije plaketa, nekoliko poklončića i dva put godišnje na mail obavijest o tome kako su životinje – objasnila nam je edukatorica Marija Starčević, a mi potpisali.
Baš kao i 188 sretnih posvojitelja koji su svoje životinje “dobili” u prvoj polovici 2017. U pravilu svake godine otprilike u isto vrijeme produljuju svoje “pravo” na najdražeg stanovnika ZOO-a, a najvjerniji se posvojitelji ipak ne nalaze u blizini maksimirske šume, već u – New Yorku.
– Već godinama krajem kolovoza u ime jednog para iz Amerike uplaćuje se posvajanje euroazijskog risa – rekla je Vanja Županc. Dodala je nema životinje u Zoološkom koja nije dostupna za posvajanje, a često se na donacije ljudi odluče i u ime nekog drugog.
– Za rođendane znaju posvojiti životinju za slavljenika pa je jednom neka ekipa prijatelju uzela moruzgvu – otkrio je Krizmanić.
Školarci dobiju cijeli akvarij, popularne su pandice i merkati
Donirani novac, istaknuli su u vrtu, u konačnici se preusmjeri svim stanovnicima ZOO-a, a ovisno o svoti, koje se kreću od 50 do iznad 600 kuna, možete postati brončani, srebrni, zlatni i VIP posvojitelj. Često se i škole, odnosno razredi, uključuju u akciju. Skupljaju novac među sobom, a u Zoološkom budu fleksibilni pa im umjesto, primjerice, jedne ribe, na “brigu” daju čitav akvarij. – Njih to veseli, a nama nije problem – rekao je T. Krizmanić, pa dodao da posvojitelje uglavnom nemaju životinje koje na prvu nisu “slatke”. Bez ljudi izvan ZOO-a tako su blavor, blistavi ibis, slonovska rovka, kukuruzna zmija... A osim što se životinje mogu posvojiti, može im se biti i pokrovitelj, što je uglavnom rezervirano za velike tvrtke ili ustanove. – U posvajanju, ondosno doniranju, ljudi jednostavno vide osobnu satisfakciju, učinili su dobro djelo. Programi pokroviteljstva, pak, namijenjeni su tvrtkama koje žele pomoći, brinu se o društveno odgovornom poslovanju, a u ZOO-u vide i izvrsno mjesto za promociju – objasnila je Vanja Županc pa dodala kako su, primjerice, pokrovitelj lavova njihov maksimirski susjed Dinamo, a “kumovi” vukovima dugo su bili cibonaši.