Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba noćas je imao čak 80 intervencija, jučer više od 100, a pomoć su uglavnom zatražili srčani i plućni bolesnici i osobe starije životne dobi, rekao je u nedjelju Hini voditelj smjene u Nastavnom zavodu dr. Jozo Brkić te dodao kako je 80 intervencija velika brojka za noćnu službu. Jutros ih još, kaže, nisu imali, no s obzirom na visoke temperature, očekuju ih.
– Kad su velike, ekstremne vrućine, Hitna medicinska služba ima 10-ak posto povećanja opsega posla – ističe Brkić. Napominje i da je teško razlučiti je li to zbog ekstremnih vrućina i toplinskih valova, ali činjenica je da ih najčešće zovu kronični bolesnici i osjetljive skupine stanovništva. Problem je, kaže, ako kronični bolesnici ne koriste lijekove i ne pridržavaju se savjeta da ne izlaze van od 10 do 17 sati.
VEZANI ČLANCI:
Pomoć traže i mlade osobe, dodaje, kojima pozli jer ne konzumiraju dovoljno tekućine i hrane. – Bolje spriječiti, nego liječiti. Svi koji ne moraju neka ne izlaze van od 10 do 17 sati, pogotovo umirovljenici i oni koji imaju zdravstvenih poteškoća – poručio je voditelj smjene Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Apelira na građane da piju dosta tekućine, jedu laganu hranu, a svi kronični bolesnici da uzimaju propisanu terapiju. Ističe da barem po noći trebamo rashladiti stanove, no i kako trebamo biti oprezni s klimatizacijom, i u stanovima i u automobilima.
Razlika treba biti sedam do deset stupnjeva kad su ekstremne vrućine, u automobilima prije dolaska na destinaciju klimatizaciju treba isključiti da se organizam privikne. Visoke temperature, koje će se prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda danas kretati između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva, mogu utjecati na zdravlje pa je potrebno zaštititi se od vrućine, posebno osobe sa zdravstvenim problemima, djeca i trudnice.
Valja izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti. U slučaju vrtoglavice, slabosti, izrazite žeđi ili glavobolje potrebno je potražiti pomoć, neke su od preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Važno je rashladiti dom i tijelo te piti dovoljno tekućine, no izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Treba jesti češće male obroke i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama.
VEZANI ČLANCI:
Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 Celzijeva stupnja danju i ispod 24 noću. To je posebno važno za djecu, za starije od 60 godina i kronične bolesnike. Treba smanjiti količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće, danju zatvoriti prozore i rolete, kao i umjetna svijetla te što je više moguće električnih uređaja. Preporučuju se tuširanje ili kupanje u mlakoj vodi, nošenje lagane široke svijetle odjeće i pokrivala za glavu te sunčanih naočala. Također i redovito korištenje kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja.
Ako je moguće valja izbjegavati naporni fizički rad. Naročitu brigu valja posvetiti djeci, odnosno dojenčadi do dobi od šest mjeseci uopće ne izlagati suncu dok se djeca do kraja prve godine života ne smiju izlagati izravnom suncu, te valja primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja, hipoalergene bez kemijskih filtera.
