Kao “space shuttle”. Takav dojam Zagrepčaninu koji živi u prosječnom stanu ili kući ostavlja novi stambeni blok koji je lani niknuo na uglu Bužanove i Štrigine. Prostrani stanovi ne samo da su luksuzni već imaju cijeli niz dodatnih sadržaja. Poput onog da se svaki stan “sam” usisava uz pomoć posebnog sustava, a grijanjem i ostalim funkcijama u njemu može se upravljati i kad ste od doma kilometrima daleko. Postoji i sustav prikupljanja kišnice sa svih terasa i otvorenih površina, koja se čuva u posebnom spremniku i koristi za navodnjavanje okoliša, a stanovi imaju i rekuperatore zraka s filtrima protiv alergija. Svaki ulaz usto ima zajednički lobi oslikan muralima mladih umjetnika, u kojem se stanari mogu družiti.
Traži se više kvadrata
Kvalitetniji standard željeli su svojim stanarima pružiti investitori, VMD model, a u tome im je pomogao arhitektonski studio 3LHD, koji je osmislio Blok Bužanovu. Stanovi su, kaže jedan od članova projektnog tima Saša Begović, prodani čim je dobivena građevinska dozvola, a kako je živjeti u toj zgradi vidjet će svi koji u subotu odluče poći u obilazak recentnih arhitektonskih realizacija. Organizira ga Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) u sklopu Dana zagrebačke arhitekture koji su počeli raznim radionicama i predavanjima. Tema je ovogodišnje manifestacije stambena arhitektura kao najzastupljeniji oblik arhitektonske prakse, a Blok Bužanova jedna je od devet stanica koje će se proći na turi uz vodstvo autora objekata.
– Tu smo temu obrađivali i na Danima arhitekture 2011., a otada se nisu toliko promijenile tehnike gradnje koliko potrebe građana pa se, primjerice, traže veći stanovi. Razvija se i tržište drugačijih stanova koje projektanti prilagođavaju potrebama pojedinca – kaže Tihomil Matković, predsjednik DAZ-a. Povećala se i minimalna kvadratura stana, dodaje Begović, pa se garsonijere od 40 četvornih metara gotovo i ne grade. Danas je, ističe, većinom 60 kvadrata minimum koji se traži pri gradnji stambene zgrade.
Gradi se po željama
U turi se, uz Blok Bužanova, obilazi i Vitićev neboder kao primjer uspješnog konzervatorsko-restauratorskog projekta, ali i novogradnja, odnosno POS Zapruđe, projekt Meandar i zgrada Nikice Ličine u Središću, ona u Ulici Tina Ujevića na Knežiji, naselje u Podbrežju, neboder u Vrbanima III i objekt u Veslačkoj. U neboder na Vrbanima arhitekta Igora Franića tek se treba useliti, a prvo je to tako visoko stambeno zdanje u Zagrebu nakon dugog niza godina.
– Ima 17 katova, a za razliku od stanova u starijim neboderima, koji su mali, ovdje su svi trosobni i četverosobni. Više od 70 posto je prodano – kaže Franić.
Specifičnost je zgrade u Veslačkoj, autora Luke Korlaeta i Svebora Andrijevića, pak, zajednička krovna terasa s trim-stazom, spravama za vježbanje, klupama i žardinijerama, a nijedan stan u njoj nije isti.
– Većina je izmijenjena tijekom gradnje prema zahtjevima stanara, a podatni su i za naknadne preinake. Izgrađeni su lani i svi su prodani – ističe Korlaet
Ovome arhitekti Igoru Franiću treba zabraniti projektirati. Projektirao je najružnije objekte u Zagrebu zadnjih 20 godina. Krenimo redom: stambeno poslovna zgrada u Zagrebačkoj aveniji (crvena limenka gdje je sada Konzum, a nekada Mercator), Muzej suvremene umjetnosti (sam beton - zgradaa izgleda kao da nije dovršena), zgrada SEECEL na Kajzerici koja još nije dovršena (limenka bliješti - vidi se iz svemira). Sve u svemu - katastrofa. Zagreb nema građevinu novijeg datuma kojoj će se turisti diviti.