Svaki igrač u šahu ima 16 figura, šesnaest sati provedemo budni radeći i odmarajući, 16 je atomski broj sumpora, važnog elementa drevnih alkemičara. Kada pak radimo punim kapacitetom, kaže se da radimo 'sve u 16'. Od biblijskih vremena, 16 je važan broj kojeg pronalazimo u mnogim učenjima.
U Bibliji, četiri i njegove varijacije, vrlo je čest broj. Četiri su evanđelista, četiri jahača apokalipse, četiri elementa... A 16 je četiri na kvadrat. Baš na tom čudom broju za kojeg se oni koji proučavaju simboliku brojeva ne mogu dogovoriti je li dobar ili loš broj. Vjerojatno je i jedno i drugo.
Baš na tom meridijanu 16. istočnom smještan je Zagreb. Zanimljivo, jedini je grad na svijetu smješten na njemu iako meridijan prolazi kroz još 18 zemalja uključujući Norvešku, Švedsku, Poljsku, Češku, Austriju, Sloveniju, Italiju, Libiju, Čad, Kamerun, Kongo, Angolu, Namibiju, ali i otočić Biševo.
Kada je Džingis Kan projahao prema zapadu i tako zauvijek probio put između Dalekog istoka i Europe, vračevi su mu prorekli da će se zaustaviti kod broja 16 pa neki tumače kako je slavni osvajač umro baš negdje u okolici Zagreba, koji leži na 16. meridijanu.
Svoju geografsku dužinu Zagreb je obilježio spomenikom ovdje, na križanju Vukovarske i Držićeve kamenom pločom u povodu Univerzijade 1987. Međutim, on stoji na pogrešnom mjestu. Točan položaj utvrdili su učenici Geodetske tehničke škole, koji su u sklopu projekta Turističke zajednice grada Zagreba \"Kultura turizma\", odlučili obilježiti sva mjesta u Zagrebu kroz koja prolazi taj meridijan.
Meridijan u sklopu Univerzijade zabilježen je prema tada važećem koordinatnom sustavu, a sada vrijedi drugi, koji je prilagođen cijelom svijetu, pa je 16. meridijan oko 320 metara dalje od sadašnjeg. Stoga je u sklopu projekta njihov profesor Soldo angažirao 16 učenika i spojio struku s turističkom ponudom. Zajedno su pomoću GPS uređaja krenuli od početne točke u Osnovnoj školi Jordanovac, obilježili kojim putem prolazi kroz dvorište Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, a iznenadili su se kad su došli do naselja Savice i uočili da meridijan prolazi točno kroz Lastovsku broj – 16.
Početni meridijan služi za određivanje položaja ostalih meridijana. Francuzi su tako u 18. st. za početni meridijan izabrali meridijan pariške zvjezdarnice, a Englezi su u isto vrijeme za početni meridijan izabrali zvjezdarnicu Greenwich kod Londona.
Kako je prema Greenwichu izrađeno i najviše karata koje su bile u svjetskoj upotrebi, tako je Greenwich kao početni meridijan općenito prihvaćen.
Drugi naziv za meridijan je podnevnik, a u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji to je naziv za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele (ili usporednice). To je zamišljena crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je Sunce tijekom svog prividnog kretanja u istom trenutku nalazi na najvišoj točki obzora, u zenitu.
Kao i kod svih meridijana, dužina mu je polovina obima Zemlje, tj. 20.003,932 km, a od nultog je udaljen 1.781 kilometara.
I novi koordinatni sustav je aproksimacija, kao i stari. On polazi od promatranja Zemlje kao elipsoida koji se izražava kroz matematičku formulu u trodimenzionalnom koordinatnom sustavu, a sasvim egzaktno opisati površinu Zemlje je nemoguće jer ona nije pravilan elipsoid pa su tu uvijek nužne određene aproksimacije. Odluka da Hrvatska od određenog trenutka prihvati novi elipsoid nije stari učinila pogrešnim, tek je riječ o novom dogovornom standardu, pa se time ni navedena oznaka ne nalazi na "pogrešnom mjestu". Dodatno, postoji i pojam geodetskog datuma, jer oblik Zemlje se trajno mijenja. Slikovito, dogodi se veliki potres u Čileu i 16. meridijan u Zagrebu će se odmah pomaknuti par metara prema istoku. Nadam se da su ta djeca koju su ovo "pronašla" također educirana u ovome što pišem, jer inače ih se uči krivo, kao i čitatelje ovog članka.