Osobnim ste automobilom na javnoj prometnici naletjeli na vepra ili srnu? Svatko tko je u svom vozačkom vijeku imao tu (ne)priliku iz prve ruke iskusiti bliski susret sa životinjom zna o koliko se ozbiljnom i opasnom događaju radi. U težim slučajevima takvi su naleti i na našim cestama znali za epilog imati teške tjelesne ozljede pa i smrtne slučajeve, a o materijalnoj šteti na automobilu da i ne govorimo.
Iz perspektive vozača i putnika u automobilu, kao i one nesretne životinje, u svakom je slučaju riječ o nimalo ugodnom i u pravilu vrlo traumatičnom iskustvu. No osim, navedenih sudionika same prometne nesreće, posljedice u tom slučaju osjećaju i neki ljudi koji s njom naizgled nemaju nikakve veze. Konkretno, lovačka društva odnosno u njih okupljeni lovci. No, krenimo redom...
Tko je, dakle, odgovoran za nezgodu spomenute vrste? Općenito gledano, naplatu štete nastale na automobilu, motociklu ili drugom vozilu vozači, odnosno vlasnici vozila najčešće traže od lovačkog društva odnosno lovoovlaštenika na čijem se području incident dogodio. Primjerice, premda je za neku prometnicu odgovorna pravna osoba koja njome upravlja, nedostatak odgovarajuće prometne signalizacije smatra se krivnjom lovačkog društva, čije je postavljanje na nekom mjestu moralo pokrenuti konkretno lovačko društvo.
Presude u slučajevima nalijetanja vozila na divljač na cestama dosad su tako većinom završavale na štetu lovaca, odnosno lovačkih društava, koje zbog toga i dugotrajnih pravosudnih postupaka već godinama plaćaju milijunske iznose. Posljedice su pritom dalekosežne, pa se od ukupno 1084 društva koja okupljaju više od 62.000 lovaca (te pokrivaju 5,4 milijuna hektara površina sa 76 posto zajedničkih i 34 posto državnih lovišta), njih više od dvije stotine našlo u blokadi.
Da je situacija po tom pitanju podjednako alarmantna i za vozače koji moraju naplatiti svoju štetu i za lovce koji su nerijetko bili primorani dizati kredite, prepoznala je, srećom, i država, pa je lani u kolovozu – nakon što je tijekom 2017. na području Hrvatske zabilježeno 3789 naleta vozila na divljač – učinjen prvi veliki korak u smjeru rješavanja tog problema. Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski lovački savez tada su potpisali 12,5 milijuna kuna vrijedan ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih financiranju police osiguranja zbog smanjenja utjecaja šteta u lovištima i podizanja razine sigurnosti. Na taj je način osigurana održivost koncesija i zakupa prava lova te financijska stabilnost lovačkih udruga, a ujedno je smanjeno opterećenje sudova velikim brojem provođenih postupaka.
Na temelju te prakse sada se ide i korak dalje, a on bi trebao obuhvatiti razdoblje od 48 mjeseci (od 1. srpnja ove do 30. lipnja 2023. godine) te su ukupno planirana sredstva iz državnog proračuna za te svrhe – plaćanje police osiguranja za štete od divljači na cestama, ali i na poljoprivrednim usjevima – predviđena u iznosu od 160 milijuna kuna.
No, vozače svakako ponovno treba pozvati na dodatni oprez: od početka ove godine na hrvatskim je prometnicama bilo prijavljeno oko 990 slučajeva naleta automobila na divljač, a ukupna šteta u tim je slučajevima iznosila oko devet milijuna kuna. Mnoge policijske uprave pritom bilježe porast broja naleta. Primjerice, na karlovačkom je području u prva četiri mjeseca bilo evidentirano 150 takvih slučajeva, a u istom razdoblju lani bilo ih je 98. Najviše je bilo naleta na srneću divljač i divlje svinje, ali vozači trebaju obratiti pažnju i na lisice, zečeve i ostale životinje.
A sto ako imate nesreću pa naletite na divljač u lovištu kojim gospodari firma,privatnik. Nema osiguranja,nego bankovno jamstvo koje iznosi 100-150tis.kuna,a vi ste 18-ti te godine koji naletio, a nema sredstava na računu? Pusing rodjo...