Na stranicama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda objavljena je priča "Iz Baranje u svijet" u kojoj se predstavlja naš autohtoni baranjski kulen, proizvođači te brojne aktivnosti uz ovaj regionalni gastro simbol Hrvatske. Iz Udruge Baranjski kulen iz Belog Manastira kažu kako je to veliko priznanje proizvođačima kulena s područja Baranje gdje je kulen bio i ostao ponos lokalne gastronomije.
Miodrag Komlenić, predsjednik Udruge proizvođača Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje, u proizvodnji kulena je cijeli život. Posebno je ponosan na rast i razvoj udruge koja je osnovana 2007. godine te izgradnju imidža baranjskog kulena koji je FAO promovirao u veliku svjetsku priču. Baranjski kulen je, podsjetimo, službeno zaštićen i registriran u EU u rujnu 2015. godine kada je održano i predstavljanje proizvoda u Europskom parlamentu. Riječ je o kobasici od visoko kvalitetnog svinjskog mesa kojoj se dodaju mljevena crvena paprika, češnjak i bijeli papar te se puni u prirodni ovitak. Zahvaljujući dimljenju i produljenom procesu zrenja proizvod ima poseban dimljeni i pikantni okus. Tradicionalno se jede u posebnim prigodama, a posebno je poželjan blagdanski poklon koji dobiva na popularnosti i kao međunarodna delicija koja nosi oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla EU. Za dobivanje zaštićene oznake za baranjski kulen ključno je bilo osnivanje udruge jer jedino udruga može biti nositelj zaštite.
POVEZANI ČLANCI:
- Naša udruga je posvećena proizvodnji i promociji kulena već sedamnaest godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO te osigurali obuku i tehničku pomoć javnim tijelima prilikom uspostave sustava certifikacije i usklađivanja s EU standardima kvalitete i sigurnosti hrane. Kroz sve ovo vrijeme ostali smo u kontaktu s FAO stručnjacima koji su prepoznali razvoj proizvodnje i naše ostale projekte kao podlogu daljnjeg razvoja i proizvoda i regije - rekao je Komlenić te dodao da se u ovom trenutku proizvodnjom baranjskog kulena bavi šest proizvođača - OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus.
Podršku razvoju kulenarstva u Baranji dao je grad Beli Manastir investicijom u Kuću baranjskog kulena u Branjin Vrhu u kojoj proizvođači imaju uvjete za cjelogodišnju proizvodnju ove delicije i to u kontroliranim uvjetima. Kuću baranjskog kulena kao zajednički projekt Grada Belog Manastira i udruge proizvođača Baranjski kulen sufinancirala je EU unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a sama Kuća omogućila je registriranu proizvodnju te održivi rast i razvoj za nekoliko proizvođača članova udruge.
Nastavak uspješne priče proizvođača kulena je suradnja s Turističkom zajednicom područja Baranje s kojom su osmišljeni posebni projekti važni za promociju kulena koji se održavaju u Kući baranjskog kulena, kažu iz udruge. To je prije svega nacionalno ocjenjivanje kulena na kojem se okupljaju najvažniji proizvođači iz svih dijelova Hrvatske te Festival kulena kroz koji se Baranja promovira kao premium gastro manifestacija.
>> FOTO Trebala je biti ponos grada, a pretvorila se u ruševinu: Nakon skoro 40 godina propadanja postat će spas za najmlađe
