RABLJENI AUTI

Hrvati su među Europljanima koji se najmanje voze. Evo iz koje nam zemlje stižu auti s najvećom kilometražom

Shutterstock
03.08.2024.
u 08:00

Među provjerenim automobilima, najveću prosječnu godišnju kilometražu imala su vozila u Nizozemskoj – 29.851 km. Naši auti godišnje prijeđu prosječnih 19.587 km. Vozila u susjednoj Italiji (20.916 km) i Sloveniji (22.509 km) putuju nešto više, a u Mađarskoj nešto manje

Udaljenost koju automobil prijeđe za godinu dana može ukazivati i na kilometražu koju će prijeći za nekoliko godina. Tvrtka carVertical, specijalizirana za podatke o automobilima, provela je istraživanje u Europi i SAD-u kako bi utvrdila u kojim zemljama vozila prijeđu najviše kilometara godišnje. Utvrdili su da mnogi automobili uvezeni u Hrvatsku sa Zapada u biti imaju veliku kilometražu koju nepošteni prodavači mogu umanjiti kako bi lažnim podacima povećali vrijednost vozila. Među vozilima koje je provjerio carVertical, najveću prosječnu godišnju kilometražu imala su vozila u Nizozemskoj – 29.851 km - a slijede ih automobili iz Španjolske (29.017 km), Danske (27.346 km), Belgije (24.308 km) i Francuske (23.775 km). Nakon 3-4 godine automobili iz tih zemalja već će imati oko 100.000 kilometara na brojaču, što bi njihove vlasnike moglo potaknuti da ih prodaju i odaberu novo vozilo. "Veća kilometraža obično znači da će cijena automobila biti manja, pa vozači često pokušavaju prodati takva vozila prije nego što im se vrijednost značajno smanji. Značajan broj automobila s velikom kilometražom, starih nekoliko godina, u Hrvatsku stiže iz Zapadne Europe. Unos automobila iz drugih europskih zemalja prilično je jeftin i jednostavan, tako da sama činjenica uvoza ne povećava značajno konačnu cijenu rabljenog automobila", kaže Matas Buzelis, stručnjak za tržište rabljenih automobila u tvrtki carVertical.

No, u usporedbi sa susjednim zemljama, Hrvati su među onima koji se najmanje voze. Štoviše, godišnja kilometraža vozila na hrvatskim cestama jedna je od najnižih u Europi – 19.587 km. Vozila u susjednoj Italiji (20.916 km) i Sloveniji (22.509 km) putuju nešto više, a u Mađarskoj nešto manje (19.357 km). U Europi, godišnje najmanje putuju Latvijci s prosječnih 17.420 km.  Najmanju kilometražu ipak imaju automobili uvezeni iz SAD-a, samo 16.941 km. Ali, oprez! Iako je kilometraža američkih automobila najniža među svim zemljama iz istraživanja, upozoravaju iz carVerticala, većina vozila uvezenih iz SAD-a teško je oštećena. U protivnom, trgovcima automobila ne bi bilo isplativo preprodavati ih. Unatoč činjenici da automobili u Hrvatskoj godišnje prelaze kraće udaljenosti nego u Zapadnoj Europi, nakon deset godina i kilometraža automobila iz Hrvatske već može doseći oko 200.000 km. O tome valja voditi računa pri kupnji rabljenog automobila, kad su uz godine starosti i stanje vozila bitni i prijeđeni kilometri. Signal za uzbunu svakako bi trebao biti automobil s malom kilometražom po niskoj cijeni. Nije nemoguće naći takvu priliku, no iznimno je teško, tim više što nepošteni prodavači često skidaju kilometražu na brojaču, ne bi li auto prodali za više novca nego što zapravo vrijedi. Vjerojatnost kupnje automobila s izmijenjenom kilometražom znatno se povećava kada se kupuje vozilo uvezeno iz inozemstva. Budući da zemlje ne razmjenjuju podatke o automobilima, prevaranti aktivno iskorištavaju ovu rupu u zakonu. Kao rezultat toga, u Hrvatsku iz inozemstva ulaze mnogi automobili kojima je kilometraža često krivotvorena i više puta.

- Prije sastanka s prodavačem, vozači bi trebali provjeriti povijest automobila i utvrditi je li njegova kilometraža prava. To ne samo da će im uštedjeti puno vremena, već će spriječiti i kasnije razočaranje. Kada kupujete rabljeni automobil, također je potrebno napraviti probnu vožnju i provjeriti automobil u ovlaštenom servisnom centru – napominje Buzelis.

Ključne riječi

Komentara 3

MT
makan tahi
14:34 03.08.2024.

ja sa dva auta godišnje ukupno napravim 12-13000kn, a 5000km na biciklu

BA
BartolomejIV
09:20 03.08.2024.

Zato što Hrvati prosječno imaju najmanje 2 automobila.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije